Ovanamibia vahapu ohava futwa koxulo yeenyala

Alex Shimuafeni

Ovanhu ve dulife petata lOvanamibia ovo hava longo ihava mono oshimaliwa shi dule poN$3 000 komwedi.

Namibia oku na ovanhu ve fike lwopo546 000 hava longo, ashike nande ongaho, ve li 328 000 ohava mono eendjabi di li koshi yondodo yeendjabi yaxuuninwa oyo ya tulwa po.

Oshilongo oshi na omulandu tau ti omunhu ngee oku na ondjabi ishona na i kale oshimaliwa shi fike poN$4 000.

She likolelela koindjemo yomapekapeko e na sha noimaliwa a ningwa kehangano olo hali ningi omavalulo opashiwana moshilongo, eepelesenda di li 60.2 ohadi mono ashike oshimaliwa shi fike ile shishona koN$3 000 komwedi.

Kovanhu ovo ve li mOvenduka, oiyemo i li koshi yoN$2 000 itai dulu okuwanifa po eemumbwe domeumbo.

Oshimaliwa osho hashi longifwa momaumbo mefiku osha dja poN$200 fiyo opoN$450 she likolelela kounene weumbo nokolukanda omo li li.

Nande ngeno eumbo ohali longifa oN$200 mefiku, natango ola pumbwa oiyemo i fike poN$6 000 komwedi manga inamu kwatelwa ohiila, ofikola, oshipangelo ile eyambidido keshe lofamili.

Momaumbo ahapu, oN$2 000 oi na okulanda oinima ihapu, mwa kwatelwa oikulya, eelefa, omeva nolusheno nohiila.
Omutengenekwafaneko wokomwedi otau holola nghee oiyemo tai pu po diva.

Omunailonga ha longifa oteekisa keshe efiku oha longifa oshimaliwa shi fike poN$840 komwedi, ngeno ta longifa oteekisa i na oN$15 omafiku e li o28.

Eshi otashi ti oha shaala po ashike noN$1 160 yokulanda oikulya noipumbiwa ikwao yomeumbo.

Oikulya yanafangwa ngaashi oufila, omaadi okulya, oshuuka, omongwa, olwishi, omacaroni, ombelela noikwambidi noinima aishe hai longifwa meumbo otai dulu okukosha oN$651, osho tashi ti eemumbwe dombaadilila itadi wanifwa vali.

Eshi inashi kwatela mo oinima ngaashi ohiila, olusheno, omeva, ofikola, oshipangelo nokushunifa omikuli.

OMUKUNDU WOSHIMALIWA

Omapekapeko aa ulika kutya nande opu na elunduluko liwa mokukwata nawa oimaliwa, Ovanamibia vahapu otava twikile nokumona oixuna pashimaliwa.

Omwaalu wovakulu ovo va lopotele omikundu dopashimaliwa owa shuna pedu okudja peepelesenda o68.5 momudo 2017 fiyo opeepelesenda o63 momudo 2025.

Ashike nande ongaho, eepelesenda ashike di li 25.4 dovakufimbinga da ti ohadi dulu okukala noshimaliwa fiyo da kwata vali, osho tashi holola kutya omaumbo ahapu natango ee li mo nai pashimaliwa.

Omunambelewa akula womavalulo Alex Shimuafeni okwa ti elongifo loushina ovo inava pumbwa oukalata vombaanga ku landwe ngaashi olusheno tali ningi lihapu nalo otali weda ashike komainda oo taa imbi Ovanamibia va kufe ombinga nawa moshikondo shoimaliwa shopambelewa.

Omunawino moipambele yomaxupilo Abraham Eita okwa ti ovanailonga vahapu ohava mono eendjabi di li pedu neenghono.

Okwa ti molwomwaalu wovanhu vahapu vehe na oilonga nomumbwe yoilonga, ovayandji voilonga vahapu otava hepeke ovanailonga.

“Omivalu edi otadi holola kutya eendjabi itadi endele pamwe nonghalo yomodoolopa, unene ngaa omayakulo amuni, eelefa, oikulya, ohiila nomeva nolusheno.”

Eita okwa ti oshinima eshi otashi fininikile omaumbo ahapu meengunga.


Latest News