Ongudu oyo i li ominge novadjaindjai moSouth Africa oya ti itai kongo Ovanamibia, nande koshilongo oko okwa lopotwa omaponokelo outondwe taa ningilwa ovadjaindjai.
Jacinta Ngobese-Zuma omukokoli wongudu yedina March and March moSouth Africa oyo tai kongo mo ovanhu ovo ve ya moshilongo shihe li paveta, okwa ti Ovanamibia ovo ve li moSouth Africa “ovakwashiwana va fimaneka eeveta”.
Eshi kwa li ta popi noThe Namibian Etivali, Ngobese-Zuma okwa ti ehangano laye kali “na oupyakadi” nOvanamibia, ta weda po kutya ovakwashiwana vaNigeria ovo ve na unene oupyakadi shaashi luhapu ohava i moSouth Africa vehe na omikanda dopaveta.
“Itatu ponokele ovanhu ngaashi sha popiwa moikundaneki.
Fyee katu na oupyakadi nOvanamibia.
Ashike , ovo ve na oupyakadi unene Ovanigeria, ovo have ya omu ndee tava kwata ko omatungo, tava tameke okulandifa oingangafwifi nokuninga oumbwada.
“Ovanhu ava kave na omikanda, ohava futu eembumbo opo ve uye moshilongo,” osho a ti ngaho.
Edi Ngobese-Zuma okwe di popya eshi obesha yaNamibia imwe yaMbishi Transport kwa li ya kwatwa ko moJohannesburg Etivali loshivike sha dja ko ndee fiyo opaife inai monika.
South Africa okwa ti okwa shunifa ovanhu ve li lwopo2 700 koilongo yavo moshivike shimwe, she likolelela keelopota doDWAfrica.
Ngobese-Zuma okwe likanyuna eelopota kutya ehangano laye otali “kongo” ovatalelipo, ta weda po kutya ominyanyo davo odopambili.
“Itatu kongo ovatalelipo, nOvamozambique o700 ovo wa mona tava londo eebesha tava shuna, kave shisha. Otu va na eemiliona tava ende va manguluka.
“Onghee nee vakwetu, ovanhu nava xulife po okutya ohatu dipaya ile hatu kwata po ovatalelipo. Ohatu ningi omunyanyo twa yuka kepangelo letu,” osho a ti ngaho.
Natango, mwene woMbishi Transport Ufemia Mbishi Etivali okwa ti nande pu na eenghendabala di li metifa dokukonga obesha yavo yoipundi i li 24, ehangano inali mona naana eyambidido la wana okudja kopolifi yaSouth Africa nokombelewa yakula yaNamibia moSouth Africa.
“Heeno, ohandi dulu okukoleka kutya obesha yetu imwe oya kwatwa ko moJohannesburg.
Ovashingi okwa li va kufilwa eendjebo oule weevili heyali, ashike okwa li va efwa inava monifwa nande oshiponga.
Eshi hatu popi ngaha, ovatwaalelwa aveshe ve li 12, pamwe novashingi ve li vavali, ove li nale mondjila va yuka koNamibia,” osho a ti ngaho.
Mbishi okwa ti ehangano okwa li la tuma obesha imwe koJohannesburg i ka tale ko ovatwaalelwa ovo omanga eenghendabala dokukonga osheendifo osho sha kana tadi twikile.
Omukulunhuwiliki ta vatele womakwatafano opaiwana noipindi Secilia Hiskia okwa ti oministeli oi na ouyelele kombinga yoshikumungu eshi noya kala tai landula ouyelele okupitila mombelewa yaNamibia moPretoria.
“Oshikumungu eshi oshi li momake oveta yaSouth Africa noministeli otai twikile okulikolelela kouyelele wopambelewa okudja kopolifi yaako u na sha nomakonakono,” osho a ti ngaho.
Hiskia okwa ti oministeli paife kai na ouyelele u shii okulineekelwa tau koleke kutya ekwateko lobesha ei oli na sha noutondwe.
Oshiningwanima eshi osha fa shi na sha unene noimbuluma ile neenamanana moshikondo shoyeendifo koshilongo oko, osho a ti ngaho.
Hiskia okwa ti oministeli otai twikile nokuwilika oshikumungu eshi nawa ndee tai kundafana noveta yaSouth Africa opo tashi ka pumbiwa.
Ovanamibia ovo ve li moSouth Africa va hala eyambidido lopaulumomumbwe otava pulwa va dengele ombelewa yaNamibia moPretoria ile ombelewa yomayakulo yaNamibia i li popepi.
Omuleli wevava lovanyasha longudu yoLandless People’s Movement Duminga Ndala okwa ti Ovanamibia ovo ve li moSouth Africa natango ove li meameno.











