Epangelo otali konakona omaindilo omayambidido Ovanamibia ovo va kufwa koSouth Africa koolimwe noolimwe shaashi vamwe natango ova hala okushuna.
Eshi oshe ya eshi ovanhu vamwe va holola kutya ove na etelameno lokushuna ngee onghalo yomahepeko outondwe wovandjailongo ya ti po xwepo koshilongo oko. Tava yandje omatomeno kutya oko va li tava mono oiyemo.
Ovanamibia ve li o72 okwa li va etwa keumbo Oshoondaxa nova shuna koitopolwahoololo yavo ya yooloka.
“Kombinga yomayambidido monakwiiwa, keshe osho tashi ke uya po otashi ke likonakonenwa notashi dulika shi talwe okupitila momilandu domondjila depangelo.
“Otashi kala unene diva okufeekela osho tashi ka holoka monakwiiwa manga,” omukulunhuwiliki ta vatele womakwatafano opaiwana noipindi Secilia Hiskia osho a lombwela oThe Namibian ngaho Etitatu.
Oshinima eshi shokweeta ovanhu keumbo osha landula omaponokelo outondwe moSouth Africa, omo ovanhu va nyemata kombinga yokuhena oilonga, oimbuluma novandjailongo vehe na omikanda.
Hiskia okwa ti oshinima osho shokweeta ovanhu keumbo itava fininikwa okwa kwa li onghendabala yokuyambidida Ovanamibia ovo va pula va alulilwe keumbo.
Okwa ti ovo ve ya keumbo ova manguluka okuhoolola opo va hala okukala, okulonga nokweenda moshilongo.
“Epangelo natango ole lipaka mo mokukwashilipaleka onghalonawa yovakwashiwana aveshe,” osho a ti ngaho.
Omunawino woipambele yopaiwana nomundjadjukununi womilandu depangelo Marius Kudumo okwa ti kashi pu kepangelo okukelela ovanhu ovo va etwa keumbo vaha shune koSouth Africa, shaashi emanguluko lokulinyenga oufemba wakeshe umwe.
“Osho omapangelo a ninga aa lule ovakwashiwana vao kashi shii evatelo, ashike oshinakuwanifa shomapangelo, eembelewa doilongo di yandje omayakulo kovakwashiwana vado,” osho a ti ngaho.
Kudumo okwa ti ovanhu vahapu ohava fiye po oilongo yavo va ka konge omaxupilo.
“Paemhito dihapu ovanhu ihava fiye po oilongo yavo luhapu shaashi osho va hala, ashike ohave shi ningi ve na omatomeno nosho yo oku ka konga omaxupilo nokuxwepopeka eenghalo davo nodeefamili davo,” osho a ti ngaho.
Oshivike eshi, minista woikwameni, omatembu, eameno nepopilo loshiwana Lucia Iipumbu okwa ti ongudu yovakwashiwana imwe oya teelelika i fike nena keumbo.
Ovanamibia ve dulife pe100 ve li moSouth Africa paveta ile shihe li paveta ova pula va alulilwe keumbo medina lomaponokelo outondwe wovandjailongo a lundalala.
Ngoloneya waShana Hofni Ipinge okwa ti ovanhu vahapu ve ya keumbo moshitopolwahoololo shaye ova hoolola okushuna keefamili davo ponhele yokukala momalukalwa opakafimbo a longekidwa kelolo loshitopolwahoololo.
“Ove tu lombwela kutya ngee epangelo ola yandje eemhito doilonga omu, otava kala moshilongo.
Onde va lombwela va kufe keshe omhito i li po moshilongo,” osho a lombwela oDesert FM ngaho.
Iipinge okwa indila Ovanamibia va yambidide vakwao ovo ve ya keumbo shaashi vahapu ova kanifa omaumbo avo noinima yavo pefimbo lomaponokelo moSouth Africa.
Oshilyo shongudu yoIndependent Patriots for Change Rodney Cloete okwa ti epangelo nali xwepopeke omafaneko alo kombinga yoinima yoludi eli monakwiiwa.
Okwa ti Ominsiteli yOmakwatafano Opaiwana nOipindi oya pumbwa okukala i na omafaneko noimaliwa ya longekidwa, shaashi oiningwanima yomaponokelo oludi eli noutondwe wovandjailongo oya kala nokuliendulula moSouth Africa.
“Otwa kala alushe tu udite kutya oministeli oya pumbwa okukala komalwilo keshe efimbo.
Eshi nda tala komutengenekwafaneko, oministeli itai monika i na omafaneko oiningwanima ngaashi eshi,” osho a ti ngaho.
Okwa ti epangelo oli na oshinakuwanifa shokuyambidida Ovanamibia ovo ve li kondje yomafuta tava mono oixuna, nande nee vamwe ova hoolola okushuna koSouth Africa.
“Ei oinima hai ningwa mounyuni, ndee ongepangelo otwa pumbwa okukala twe lilongekida tu yambidide ovafuti voishoshela vetu ngee ve li momumbwe,” osho a ti ngaho.









