Etumwalaka lengabeko ola yela: Inapu livatelelwa. Ovo tava ka kwatwa tave livatelele po otava ka pewa ehandukilo. Nehandukilo otali ka nyaya komunhu.
Ovanambelewa vokwaamena omaliko va kutwa kElelodoolopa lOshakati ove lilongekida okutonatela onhele ei, tava kwashilipaleke kutya oshiwana otashi liufa keemhango dokuhashitamena nokulivatelela mongalangala pOmatala.
Konima yoshivike, ovakwashiwana ova kala tave livatelele pedu.
Paife onhele oyo oya tulwa ovanambelewa vokukaleka po elandulafano opo va kwate keshe oo ta shitamene nokulivatelela pedu.
Ngee ovalandifi naavo tava talele po Omatala tave ya ponhele opo, ohava lombwelwa va shune ko ndee tava ka longifa oundjuwo voshiwana ovo ve na oN$2.
Ovanambelewa vokutula po elandulafano ovo va popya noThe Nambian Etivali ova ti oonakulwa vakulu vamwe kave shi udite ko.
“Ovanhu paife otave liufa keeveta, ashike otu na oupyakadi noonakulwa vakulu vamwe,” omukwatelipo welandulafano ta ti.
“Ohave tu lombwele ‘Otwa lwila oshilongo eshi.
Omwa li peni eshi kwa li hatu lwile emanguluko?’,” osho a ti ngaho.
Omunambelewa, oo a pula aha popiwe kedina, okwa ti oonakulwa vakulu vamwe otava twikile nokushitamena ponhele opo nande otava lombwelwa va ka longife oundjuwo voshiwana.
Okwa ti vamwe otava lundile ovanambelewa vokukwatela po elandulafano kutya otave va kolonyeke.
“Otava ti ohatu va kolonyeke,” osho a ti ngaho.
Kovatulipo velandulafano, omalombwelo aapu.
“Ohatu longo ashike oilonga yetu,”osho a ti ngaho.
Opo hape livatelelwa paife opa tulwa omadidiliko atatu.
Onghendabala yelelodoolopa oya landula olopota yoThe Namibian omwedi wa dja ko tai popi kombinga yokulivatelela pedu popepi nOmatala.
Pefimbo opo, ovalandifi okwa li va nyenyeta kutya eshi tashi etifa oshinima eshi oshimaliwa shi fike poN$3 osho hashi futwa opo omunhu a longife oundjuwo, unene ngaa kovanhu ovo hava uhala mOmatala.
Paife, she likolelela kovalandifi, onghalo oya xwepopala.
Omulandifi wokapana Milka Shivute okwa tambula ko onghendabala ei yokutula po ovakwatelipo velandulafano ponhele opo hape livatelelwa.
“Ovanambelewa vokutula po elandulafano okwa li va tulwa po konima yoivike itatu,” osho a ti ngaho.
Okwa ti ofuto yokandjuwo paife oya shunifwa pedu okudja poN$3 tai ningi oN$2.
Shivute okwa itavela kutya eshi ovanhu ve wete ponhele opo pu na ovanambelewa vokutula po elandulafano paife ihava i po naana vali.
‘OHAVA DENGWA NEENGOLA’
Omulandifi umwe, Petrus Hanyedaula, okwa ti ovanambelewa ohava denge ovanhu ovo tave livatelele ponhele opo.
Hanyedaula okwa ti ovo itava dulu okufuta oN$2 yokandjuwo natango opo ve li.
“Ohava i kokule nOmatala,” osho a ti ngaho.
Eshi otashi holola kutya okushunifa ofuto youndjuwo pedu inaku kufa po oupyakadi ou filufilu.
Elelodoolopa lOshakati okwa li la popya kutya ofuto youndjuwo ohai longifwa oku va wapalekifa noku va pangela.
Omupopiliko welelodoolopa Martin Kapuka Etivali okwa ti ovanambelewa ovo va tulwa kOmatala ove na eengola ongoilongifo yavo.
“Ashike nee, elelodoolopa itali popile oku di longifa epuko ile shihe li paveta,” osho a ti ngaho.
Kapuka okwa ti elelodoolopa ola uda elongifo leengola odo shihe li paveta, ashike kapu na nande enyenyeto la ningwa pambelewa.
“Ngee okwa yandjwa enyenyeto lasha, elelodoolopa otali ka konakona oshiningwanima osho,” osho a ti ngaho.
Okwa ti ovanambelewa konhele oko ova tulwa ko nale muSeptemba odula ya dja ko ongeenghendabala delelodoolopa dokukwatela po eameno nokupopila oshiwana.
Eshi a pulwa kombinga yoonakulwa vakulu inava hala okulandula omalombwelo, omupopiliko okwa ti elelodoolopa ola uda eelopota odo.
“Ashike nee, elelodoolopa itali dulu okukoleka oshiningwanima sholudi eli kondadalunde.”
Kapuka okwa ti elelodoolopa ola fimaneka oshiwana ashishe naasho sha ningila oshilongo.
“Natango, eeveta dokuwilika onhele ei oda tulilwa po ovanhu aveshe,” osho a ti ngaho.
