Namibia oye e li pombada mokuhena oilonga moilongo yomayambulepo oumbuwanhu waAfrica, ehangano lokuninga ovalulo laNamibia osho la holola ngaho.
Okuhena oilonga ohaku valulwa meepelesenda dovanhu ovo tava dulu nova hala okulonga ashike itava mono oilonga.
Omukunhuwiliki wehangano lokuninga omavalulo koshikondo shomivalu dopanghalafano Linda Shitenga okwa lombwela oThe Namibian Etitano kutya ondodo yokuhena oilonga yoshilongo oyo i li peepelesenda 36.9 oyo i li pombada moilongo yokoumbuwanhu waAfrica oyo hai ifanwa SADC.
Esho osha hala kutya Ovanamibia ve li lwopo320 450 kave na oilonga. Namibia okwa landulwa kuEswatini e na eepelesenda 34.2 naSouth Africa e na eepelesenda 32.6, omivalu odo da dja kehangano loilonga lopaunyuni osho da ti ngaho.
Okuhena oilonga kwoilongo ikwao oku li koshi yeepelesenda 30, mwa kwatelwa Botswana (24.4), Lesotho (16.9), Angola (15.8) naZimbabwe (11.5).
Omivalu dokuhena oilonga daNamibia oda kala nokupatanekwa kovanawino moinima ya pamba omaxupilo ovo tava ti efatululo lehangano lokuninga omavalulo lokuhena oilonga inali kwatela mo ovakongi voilonga ovo va sholola osho sha eta omwaalu u kale u li pedu.
Ova itavela kutya omwaalu wokuhena oilonga ou dulife peepelesenda 50, ngaashi efatululo olo kwa li la longifwa momudo 2028 tali ti.
Omunawino moinima ya pamba omaxupilo Omu Kakujaha-Matundu Oshoondaxa okwa ti oshinima eshi sha eta okuhena oilonga ku li pombada moNamibia inashi yooloka naana kwaasho shi li moumbuwanhu waAfrica aushe.
Okwa ti, nande ongaho, “opu na imwe oyo i li ashike moNamibia ngaashi eengeshefa dishona nosho yo oikondo ishona yopaumwene; eengeshefa da dja koSouth Africa odo tadi mono ouwa weliko, oda eta moNamibia mu kale ihamu longwa oinima ihapu; oinano okuya peenhele domangeshefelo; oshikukuta shefimbo lile, osho sha eta Namibia a kale unene a tala mokulanda oikulya kondje yoshilongo nosha fininika moshilongo mu kale muhe na oilonga”.
Kakujaha-Matundu okwa ti vali okwe li tulwa unene moshikondo shoikwamina, osho ihashi eta naana eemhito doilonga dihapu.
“Omusholondodo inau pwa ko. Onda fiya ko shihapu owina shaashi otava yandje ashike eembedi, ngaashi ngaa ovo vehe na owino nawa,” Osho a weda po ngaho.
Omundjadjukununi woikwapolitika Ndumba Kamwanyah Oshoondaxa okwa ti ondodo yokuhena oilonga nai ete omalipulo.
“Otai ulike omaupyakadi akula omaxupilo, mwa kwatelwa eemhito dishona dokutota oilonga, elineekelo moshikondo shoikwamina noshikondo shoilonga yokomake osho tashi longo noudjuu,” Osho a ti ngaho.
Omivalu doilonga odo da dja kehangano lomavalulo laNamibia inadi ulika ekufombionga loshikondo shoilonga yokomake. Kamwanyah okwa weda po vali kutya omulandu wehongo wopaife nao itau tu kumwe naasho sha pumbiwa moshikondo shoilonga.
“Onghatu yomeendelelo oya pumbiwa okuyambidida oikondo yomoshilongo, eengeshefa dishona nokuyambula po eewino opo kuungaungwe noupyakadi ou,” Osho a pula ngaho.
Omunandjungu Mahongora Kavihuha oshivike sha dja ko okwa ti eesystema daNamibia ihadi longele pamwe, mekwatafano naashi eeministeli daha li po pepitifo lomauyelele kombinga yoilonga. “Ova pumbwa okulundulula oshinima osho opo ngee hatu popi oikumungu yokuhena oilonga kwovanyasha, ohatu dulu okulongifa ouyelele womoshikondo shehongo, opo tu tale kutya ohatu shi ende ngahelipi meenghalo omo,” Osho a ti ngaho.
‘ITASHI KUMWIFA’
Ovanapolitika vamwe inava kumwifwa komivalu edi, novayandja ombedi kepangelo molwonghalo ei. Omutotiveta wongudu yoPopular Democratic Movement (PDM) Inna Hengari okwa lombwela oThe Namibian Oshoondaxa kutya oshilongo osha taalela oupyakadi.
“Oupyakadi oo twa kala nokulondwela efimbo nefimbo, onakwiiwa yovanyasha vetu otai shololifa ndee katu na nande oyou hatu pe ombedi ehe fi fyee vene,” Osho a ti ngaho.
Okwa popya yoo kombinga yoshikundafanwa shaye kombinga yokuhena oilonga kwovanyasha, osho kwa li a twala komutumba wopashiwana momudo 2021 ndee natango opo tashi ka kundafanwa .
“Ekateko eli itali tambulwa ko … onghalo moshilongo shetu oya yuka kowii neenghono. Kapu na ashike nande ehalo lopapolitika lokukandula po oshinima eshi. Kapu nande eenghendabala doshili da ningwa, nondi na oumbada kutya ngee otwa twikile ngaha, oinima otai naipala ashike,” Hengari osho a ti ngaho.
Oshilyo shoPDM Maximalliant Katjimune okwa ti okwa itavela kutya ouyelele ou otau ulike edopo lepangelo lokufimaneka eemumbwe dovanyasha, unene ngaa kombinga yokuhena oilonga kwovanyasha.
“Oshinima sha nyika oshiponga neenghono okukala tu na ovanhu omafele nomayovi vehe na oilonga, va lulilwa nove li ashike momapandaada tava endeenda,” Osho a ti ngaho.
Oshilyo shopaliamente shongudu yoNational Unity Democratic Organisation Joseph Kauandenge okwa ti omivalu edi otadi udifa nai, pakufaafanifa noilongo ikwao yomoSADC oyo ihe na eliko eli li li moNamibia.
“Oshilongo shetu nashi kale ouhamba weulu u li kedu.” Okwa ti okuhena oilonga oku oshidje mo shokulongifa eliko papuko, oulingilingi nokufimaneka oinima ihe na oshilonga.
Okwa ti vali oku wete kutya ovanhu ovo ve na omauhongelwe ndee kave na oilonga otava kwatwa koumbada paife. “[Ondodo yokuhena oilonga] otai ulike kutya Namibia oku li moupyakadi opo wa teelela ashike ehandu lovanyasha li tu ponokele,” Osho a ti ngaho.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!