Ke liumbateni nawa nokulongifa omalungula nawa – Nainda

OILONGA NAI KA LONGWE … Omukulunhu wopolifi yaNamibia komufalandjai ta vatele Anne-Marie Nainda, okwa pula ovanambelewa vape vopolifi ve ke liumbate nawa eshi tava ka tameka oilonga opo va yambulepo efano lopolifi. Efano: La yandjwa

Kakukutu ta vatele ketanga lopolifi laNamibia, Anne-Marie Nainda, okwa londwela ovanambelewa vopolifi vape vaha kale tave liumbata nai moshiwana nokomalungula, ta ti omaliumbato a tya ngaho ohaa nyateke efano lopolifi.

“Onda hala oku mu lombwela kutya djaleni ombadi yaNamibia nefimaneko nonounwa keshe efimbo. Likalekeni kokule nokutulika oinima ya puka nokuliumbata nai, moshiwana ile komalungula.

Dimbulukeni, kamu li moilonga efiku alishe ile oshivike ashishe,” Nainda ta ti.

Okwa dimbulukifa ovanambelewa vape kutya kumanifa omadeulo otaku holola etameko loilonga ya mana mo.

“Okumana omadeulo itashi ti oupenda. Otaku holola elilongekido lokulihonga momudingonoko wa kula tau pula shihapu, nomashongo aa tameka nee paife,” osho a ti ngaho.

Nainda okwa popya efimano lokuliumbata nawa noushili, ta ti ovanambelewa nave liumbata alushe nawa pamufika woilonga kutya nee ove lihanga monghalo ya tya ngahelipi.

“Omu na okuyelekwa monghalo idjuu. Omu na okushakeneka omashongo, okupewa omaushima nokushakeneka oiponga.

Pomafimbo a tya ngaho, dimbulukeni eano leni. Liumbateni alushe nawa ngee tamu shindwa.

Kaleni alushe nomikalo diwa ngee mwa taalela omikundu. Liufeni alushe koveta ngee tamu wanifa po oveta.

Wanifei po alushe efiminamhango laNamibia. Omunambelewa muwa oha nghonopeke oveta.

Ashike nee, omunambelewa muwa sha pitilila oha wanifa po oveta nomukumo,” osho a ti ngaho.

Eshi kwa li ta popi poshivilo, ngoloneya wOshana Hofni Iipinge, okwa pula ovanambelewa vopolifi va longe nouyuki, oukwashili nekalelepo loinima.

“Eshi tamu tameke oshilonga eshi, dimbulukeni kutya omundjalo woilonga oo mwa djala edidiliko lelineekelo, oushili nekalelepo loinima.

Oshiwana osho tamu yakula itashi kala ashike she mu lineekelela eameno, ashike nouyuki yoo, ohole newiliko,” Iipinge ta ti.

Ngoloneya natango okwa popya efimano lombili neameno meyambukepo lopashiwana, ta ti oshitopolwahoololo shaShana oshe litula mo mokuyambidida oinima tai lalakanene okunghonopeka oveta nelandulafano.

“Oshitopolwahoololo natango oshe litula mo mokuyambidida oinima aishe tai xwaxwameke oveta nelandulafano, eameno loshiwana nomayambukepo.

Otwa itavela kutya omudingonoko wa amenwa oo ekangahameno oko haku tungilwa eyambukepo leliko nonghalonawa yopanghalafano,” Iipinge ta ti.
– NAMPA


Latest News