Presidente Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa ti paife eshi shikondo shoikwanghono tashi kulu, oshilongo osha pumbwa ovanhu vape ve na eewino notava dulu okukwatela oshikondo eshi komesho.
Eshi okwe shi popya pefimbo kwa li ta yandje oshipopiwa shaye kedjalo lomanguwo loUniversity of Namibia (Unam), mOvenduka onghela.
Ta popi novalihongi ovo tava djala omanguwo, okwa ti okudja ngaa nghee oshiputudilo sha totelwe po momudo 1992, omwaalu wovalihongi owa kala nokuya pombada. Okudja po3 600 fiyo opo30 000 nena.
“Eyopombada eli otali holola elitulemo lepangelo tali twikile mokunghonopeka ovanyasha,” osho a ti ngaho.
Presidente okwa popya kutya ondodo yoshiputudilo otai ende tai i pombanda, ta holola kutya osha li pondodo o-13 moSub-Saharan Africa momudo 2024.
Koshiindingili oku, omuprima minista mukulu Nahas Angula, okwa mona oundokotola wefimano. Eshi oye a li tete ominista wehongo moshilongo.
Okwa li a fimanekwa eshi a dana onghandangala mokutunga po oshikondo sheefikola moshilongo, napresidente okwa ti ekufombinga laye “itali dulu okutongolwa mo” mondjokonona yomayambulepo oshilongo.
Presidente okwa popya yoo vali kutya oiputudilo yehongo oya pumbwa okukala i li komesho.
Unene ngaa eshi oshilongo sha ninga onhele yoshimoko shokuyandja eenghono noikwaghono inai nyika oshiponga komudingono.
Okwa indila oshiputundilo opo shi kwashilipaleke kutya omufindalandu washo otau endele pamwe nefimbo.
Nandi-Ndaitwah okwa dimbulukifa ovanyasha kutya ehongo “ouwa woshiwana” ndee kali shi ashike ombadi yopaumwene.
Okwa twa omukumo ovo va djala omanguwo va kendabale okutota oilonga nokuduta oinima ipe, ponhele yokukala ashike va tala koilonga oyo i li po nale.
Ta pate ko noshitumbula tashi ti – “Okaana ngee ihaka filwa oshisho, ohaka tameke okulonga oimbuluma opo ashike ka dimbulukiwe.”
Nandi-Ndaitwah okwa pula yoo oshiwana shi yambidide ovahongwanhu vape eshi tava i moshikondo sheliko shopaunyuni osho shi hadi neenghono, shi kwashilipaleke yoo kutya ovakwatelwa mo meyokomesho lopashiwana ponhele yokupatelwa kondje.









