Olutu laNujoma otali ka twalwa koitopolwahoololo iheyali moshilongo

Sam Nujoma

… ofamili yaGeingob otai pula kutya oshike yee ine shi ningilwa pefimbo loshitufi dimbuluko shaye

Olutu lanakufya omukokoli presidente Sam Nujoma otali ka tukifwa okudja moshitopolwahoololo shaKhomas okuya koitopolwahoololo i li iheyali moshilongo, oko taku ka ningwa yoo oitufi dimbuluko.

Oitopolwahoololo oyo nee: Omusati, Oshana, Erongo, Kavango Ushilo, Zambezi, Otjozondjupa no//Kharas.

Oitufi dimbuluko yepangelo otai ka ningwa opo oshiwana shi pitikwe shi yandje efimaneko lasho laxuuninwa omanga epako lopapangelo inali ningwa, olo la tulwa mefiku lotete laMarsa koHeroes’ Acre mOvenduka.

Eshi oshe ya eshi eedjo di li popepi nofamili yaGeingob da ti oda pulile kutya oshike epangelo itali twala olutu lanakufya Geingob koitopolwahoololo odula ya dja ko, ashike okwa li kwa tiwa omolwoupyakadi woshimaliwa.

Opolohalama yomilandu doitufi dimbuluko nepako oyo ya dja kuhamushanga woCabinete George Simataa noya monika koThe Namibian Olomakaya otai ti, omudimba womukokoli presidente otau ka dja pokapale keedila kaHosea Kutako International Airport wa yuka kokapale keedila kaNdangwa momafiku 20 Febuluali.

Ovanhu otava ka dja nee pokapale keedila va yuka kOkahao, ndee tava ka alukila kOshakati momafiku 21 Febuluali. Konima yaasho, olutu otali ka dja pokapale keedila kaNdangwa la yuka koRundu momafiku 22 Febuluali, oko natango taku ka ningwa engudumano.

Momafiku 23 Febuluali, olutu otali ka tuka okudja koRundu la yuka koKatima Mulilo, ndee ngee opolohalama ya pu, olutu laNujoma otali ka tukifwa okudja koKatima Mulilo momafiku 24 Febuluali la yuka koGrootfontein.

Omangudumano noitufi dimbuluko natango otai ka ningwa kOmbaye, taku landula oKeetmanshoop ndee tali alukile kOvenduka momafiku 27 Febuluali, oko tali ka enda mondjila yakula yoIndependence Avenue fiyo opombelewa yakula yoSwapo.

Oshitufi dimbuluko otashi ka ningilwa kokapale kedina Independence Stadium momafiku 28 Febuluali.

Konima yaasho, olutu otali ka twalwa koParliament Gardens ndee tali di ko potundi 07h00 mulotete laMarsa li ka fudikwe koHeroes’ Acre.
“Omanga kwa li epangelo la hala okutwala olutu lomukokoli presidente naxe yoshiwana koitopolwahoololo aishe, itashi shiva okuningwa.

Olutu lomukokoli presidente wetu omuholike otali ka twalwa kEtunda oko a dalelwa moshitopolwahoololo shaMusati, oko taku ka ningwa oshitufi dimbuluko shepangelo,” Omukanda osho wa ti ngaho.

Simataa Oshoondaxa okwaanya okutya ko sha komukanda, omanga omukulunhuwiliki mombelewa yomuprima minista I-Ben Nashandi a lombwela oThe Namibian kutya oshiwana nashi teelele eshiivifo kombinga yomalongekido olo tali ka ningwa diva.

Shimwe vali, presidente Nangolo Mbumba okwa shiivifa kutya efiku lotete laMarsa otali ka kala Oshoondaxa shopashiwana mokufimaneka Nujoma, oo ta ka fudikwa mefiku omo tuu omo.

Eshi oshi li momukanda wopambelewa oo kwa li wa pitifwa Etitano.

“Onda tokola Olomakaya, lotete laMarsa 2025 li ninge Oshoondaxa shopashiwana opo ku ningwe efudiko lomupresidente wotete waNamibia nomukokoli woshiwana, Sam Nujoma,” Omukanda oo wa dja kuMbumba osho wa ti ngaho.

Etitano, momafiku 28 Febuluali, otali kala efiku loilonga ngaashi shito.

OMAPULO OKUDJA KOFAMILI YAGEINGOB

Natango, oThe Namibian oya uda kutya ofamili yaGeingob oya pula kutya oshike omudimba waGeingob inau edifwa noshilongo ashishe odula ya dja ko. Pefimbo opo epangelo okwa li la popya kutya omolweameno noshimaliwa.

“Ofamili yaHage oya pula epangelo oshivike sha dja ko kutya omolwashike kwa li pu na eenghundafana doshimaliwa pefimbo laHage eshi kwa li oitopolwahoololo ya pula omudimba waye ndee okwa li kwa tiwa ahawe.

Etomeno ola li kutya muFebuluali 2024, epangelo kakwa li li na eedila ndee nande ongaho Angola okwa li a popya kutya oku na ohokwe yokuyandja daye, kakwa li shi li mondjila opo oshilongo shi ulike omumbwe yasho.

Paife opu na eedila, odo de ya muNovemba 2024, onghee nee otadi dulu okuya molweendo lopaitopolwahoololo,” Odjo i li popepi nofamili yaGeingob osho ya ti ngaho.

Simaata Oshoondaxa okwa ti ita ti ko sha nande kombinga yomapulo aa omanga ehe shi kutya odjo olyelye.

Odula ya dja ko, ovanambelewa vakula vepangelo okwa li vaanya osho kwa li sha pulwa shokutwala omudimba waGeingob koitopolwahoololo moshilongo ashishe opo oshiwana shi pewe omhito shi yandje efimaneko lasho laxuuninwa.

Eshi otashi dulu okweeta omaupyakdi opeameno nosho yo oipumbiwa ya yooloka, epangelo osho kwa li la popya ngaho pefimbo opo.

“Otu udite ko ehalo lokutumina olutu lapresidente koitopolwahoololo, ashike natu kale tu shi kutya osha nyika oshiponga unene,” Odjo yepangelo osho ya lombwela oThe Namibaian ngaho pefimbo opo.

Okomitiye oyo kwa li tai unganeke efudiko laGeingob vati okwa li ya lombwelwa kombinga yoshinima eshi, ashike edilaadilo kakwa li nande la pwilikinwa.

Omukulunhuwiliki womauyelele nomakwatafano opaungoba Audrin Mathe odula ya dja ko okwa li aanya okupopya shihapu kombinga yoshinima osho kwa li tashi pulwa koshiwana.

Ovanhu ovo kwa li tava pula omudimba waGeingob u endeendifwe noitopolwahoololo pefimbo olo okwa li va yandja oiholelwa ngaashi, osho shaTheo-Ben Gurirab naMose Tjitendero, ovo omidimba davo kwa li da twalwa keedoolopa davo daako va dja nokomikunda davo omanga inadi alukila kOvenduka di fudikwe.


Latest News