Ovatoti veeveta ove na eemwenyo dovanhu momake avo

Ovatoti veeveta neengeleka dOvakriste ova pitika omadipayo ovakwashiwana vakwao ovo tava mono oixuna nove li momwaalu ushona.

Oshinima eshi kwa li sha ningwa nosha monika ongula yEtine loshivike sha dja ko, eshi kwa monika olutu nomunamido (30) Christof Fredricks olo la hangi la tetwa oilyo yopaumwene ndee tai tulwa monulo yaye oumbangi wa xuuninwa kutya omalaka outondadi ovanapaliamente novaleli veengeleka aa udika notaa landulwa kovalanduli vavo paife.

Fredricks oku li omutihamano momashenge oo a dipawa momadipao a nyanyaleka okudja odula ya dja ko, ashike ovanapaliamente ova mwena filu kombinga yokuxulifa po omadipao ovakwashiwana ovo vehe na ondjo.

Oshinima eshi shomadipao kashi li ashike kombinga yomashenge.

Ovakainhu ve li lwopo20 ova dipawa momadipayo oukakwashikekookanhu odula ei, omanga kwa li natango kwa lopotwa oibofa i li 380 kopolifi yomahepeko oludi olo tuu eli pokati kaNovemba momudo 2023 naJanuali wodula ei. Tava wilikwa koshilyo shoSwapo Jerry Ekandjo, ovatotiveta ve li lwopo146 meumbo lotete netivali lopashiwana otava monika va fa va itavela monotwaveta oyo itai popile ovanhu va kale ve li momakwatafano opaihole novanhu voukakwashikekookanhu umwe. Minista wounamapya nounaimuna Calle Schlettwein oye ashike omunapaliamente kwa li kwa lopotwa ina twa kumwe noveta oyo ya nyika outondwe, oyo ta kupandulwa eshi pelesidente mukulu Hage Geingob nomulanduli waye tava monika va fa inava hala okuishaina.

Oshidjuu okutambula ko, ashike eponhokele nedipao laFredricks oli nyanyalife shinene, okwa lopotwa kutya olutu laye okwa li la tuwa oikando 32 osho tashi ulike kutya oufemba womunhu inau fimanekwa moNamibia, eedula di li 34 konima eshi oshilongo sha manguluka ngeno dokuteya po omhepo nomukalo wokatongotongo.

Namibia okwa li a mangululwa ngeno kufimanekwe ounhu womunhu noufemba u fike pamwe wovakwashiwana aveshe.

Ekotamhango natango noho ole shi yeleka kutya omaufemba oo taa popiwa omwa kwatelwa oufemba opo ovanhu va kale nomwenyo, emanguluko nehafo kutya nee omunhu owomuhoko ulipipo, oluvala lilipipo, owongudu ilipipo naikwao ihapu.

Ekandjo, novanapaliamente vakwao, neengeleka novalanduli vavo otashi dulika tava fundju ile inava pandula kutya ekondjelomanguloko laNamibia okwa li shike lela, shaashi ngee tava patana otava ti kakwa li li na sha noufemba womashenge. Emanguluko itashi dulu li kale ashike longudu imwe yovanhu ndee tali anyenwa ovanhu vamwe.

Otashi ehama neenghono shaashi ovatotiveta vahapu ava tava yambidida onotwaveta ei i li ominge nomashenge ova kala tava nyenyeta kombinga yeengudu dovanhu odo da lyatelwa pedu, unene ngaa ngee tashi ya kokutukula eedjo doshilongo.

Eyambidido lavo lokukufa po oufemba wovanhu ovo vehe na eshi have va ningi ola pumbwa okweeta omalipulo a mana mo kovanhu ovo ve na ko na sha naNamibia.

Omapopyo outondwe, unene ngaa oo taa shundula vakwao, otaa dulu okweeta omahepeko oo Namibia a kala nao eedula omilongo.

Ngaashi omunandunge umwe eshi popile, omudingonoko oo itau amene ovanhu vawo ovo va mona oixuna, nau dimbwe okukala nombili nelandulafano.

Omukalo ndjiikilile wokuningila omashenge, ounona noomeme omahepeko, ou na okukwata ko oshiwana shetu ashishe paife.

Inatu kala twa kumwa ngee Namibia okwa kala umwe womoilongo oyo i na omahepeko nomadipao nomalidipao e li pombada mounyuni.

Ovakainhu nounona ova talika ko kutya ove li pedu neenghono nonghee kave shi ovanhu nawa nokupewa oufemba,emanguluko nouyuki u fike pamwe. Ovatoti veeveta vetu nava talulule oveta yavo yomashenge nomukalondjiikilile woutondadi.

Efimbo opaife ovatoti veeveta vaNamibia va dilaadilulule nokupula omatanga avo oimbuluma a xulife po oinima i li ngaha.

Efimbo opaife lokutambula ko nokwiitavela omayooloko moshiwana.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News