Ovanyasha otava ka kufa ngaa ombinga momahoololo opashiwana neudo

Efano: La yandjwa VE LI METUMO … Panduleni itula (pokati) wo-Independent Patriotics for Change oye omuulikwa pelesidente ta ka kalela po omahoololo oneudo.

ENDIKI lokuninga omapekaapeko omilandu depangelo ledina Institute for Public Policy Research (IPPR) ola ti ngeenge ovanyasha inava udifwa ko nawa opo va kufe ombinga moikwapolotika, oshilongo otashi ka mona omwaalu u shona komahoololo opashiwana neudo.

Omukulunhuwiliki wediki eli Graham Hopwood, okwa ti ovashanyasha otava dulu okukala ve na enwefemo la kula momahoololo odula ei.

“Paife ngaha vahapu ova fa vehe wete efimano lokuhoolola,” Osho a ti ngaho.
Hopwood eshi okwe shi popya konima eshi okomisi yomahoololo moNamibia (ECN) ya yandja olopota kutya ovahoololi moNamibia otava ulike va fa vehe na vali ohokwe mokuhoolola.

Oshihopaenenwa, ovanhu ve li 532 287 vomomiliyona 1,3 ovo tava dulu okuhoolola inava hoolola mo2019. Eshi otashi yelekwa novanhu ve li 18 600 ovo kwa li inava holoka komahoololo mo1989.

Hopwood okwa ti okomisi yomahoololo moNamibia neengudu dopolotika oda pumbwa okudula ko eenghaku opo di ningile ovanhu omahongo.

“Paife ngaha, ka ndi wete ngee ovanhu vahapu ove shishi kutya ove na okulishangifa opo va dule okuhoolola vali odula ei, shaashi otu na okukala tu na ovahoololi va pe,” Osho a ti ngaho

Okwa ti oshilongo ngeenge itashi longo ovanyasha opo va kufe ombinga mopolotika nomoinima ya pamba opolotika oshi na okumona omwaalu u shona wovahoololi odula ei.

Mo 1994, ovanhu 650 200 okwa li ve lishangifa opo va hoolole, ashike ovanhu ashike ve li 497 500 va hoolola.
Okuholoka kwovanhu okwa shuna pedu okudja peepelesenda 76,1, kwa la ndulwa keepelesenda 62,1 mo 1999, eshi kwa li ovanhu ve li 878 870 ve lishangifa opo va hoolole ashike ovanhu ashike ve li 545 460 va hoolola.

Mo 2004 omwaalu okwa li wa ya pombada kashona, eshi kwa li ovanhu ve li 833 100 vo movanhu ve li 977 460 va hoolola, momahoololo o2009 ovanhu omiliyona 1,1 okwa li ve lishangifa opo va hoolole ashike ovanhu ashike ve li 812 233 va holoka komahoololo.

Okukufa ombinga momahoololo okwa shu na vali pedu meendelelo mo2014 eshi kwa li ovanhu ve li 1,2 miliyona ve lishangifa, ashike ovanhu ashike ve li 875 232 va kufa ombinga momahoololo.

Omupelesidente wongudu yo-Rally for Democracy and Progress, Mike Kavekotora, okwa ti ECN “ota kofa e li moilonga” shaashi ohai pewa oshimaliwa opo i longe ovanhu kombinga yefimano lomahoololo ashike natango omwaalu wovahoololi otau shuna pedu neenghono.

“Nava xulife po okuyandja ombedi kuJesus Christ nokovanhu vamwe vali. Nava tameke okulonga oilonga yavo. Itava kala tava kofa moilonga yavo,” Osho a ti ngaho.

Omunashipundi wokomisi yomahoololo, Elsie Nghikembua, okwa li a udaneka kutya kosha koshinima eshi Etitano loshivike sha dja ko..

Omundjadjukununi wopolotika Walde Henckert, okwa ti oluhepo olo li li pombada, okuhena oilonga nokuhe na oufikepamwe kwovakwashiwana nokuhe na eenghono nehalo kwovaleli mokukandula po omaupyakadi ovakwashiwana oko taku shololifa ovanhu va ka hoolole.

Okwa ti oluhepo nokufininika ovanhu vamwe kongudi otashi eta ovaNamibia opo va kale itava kufa vali ombinga momahoololo.
Henckert okwa ti oulingilingi, okulwa mopolitika nokudopa kwepangelo okwa kufa ovakwashiwa omukumo moinima yopolotika, sho otashi dulika eshi osho tashi sholololifa ovanhu opo va ka hoolole.

“Okuhe na oushili mopolotika otaku handukifa notaku kufa ovahoololi ehalo lokuhoolola,” Osho a ti ngaho.
Henckert okwa ti ECN okwa pumbwa okuninga omahongo ovakwashiwana kombinga yefimano lokuhoolola, oufemba wavo nokombinga yoikwa polotika aishe.

“Ya djeni koshiwana omauyelele aeshe oo sha pumbwa opo shi dule okukufa ombinga momatokolo oudemokoli,” Osho a ti ngaho.

“Osha fimana okuninga omahongo ovakwashiwana nomaxwaxwameko eekambaina oshilongo ashishe. Eekambaina edi na di kala da tala omidingonoko, eefikola neenhele doilonga opo kukwashilipalekwe kutya keshe omuNamibia okuudite ko nawa efimano lokuhoolola, oufemba wavo nonghee omahoololo haa longo,” Osho a ti ngaho.

Omunapaliamente wongudu yo-Popular Democratic Movement, Maximilliant Katjimune, okwa ti ongudu yaye oi na unene omalipulo kombinga yomaliudo ovahoololi, aeshe oupelesidente nomutumba wopashiwana, noshoyo omalelelo oitopolwahoololo nomalelo opamufyuululwakalo.

“Eshi otashi ulike kutya ovanhu vamwe ovo ve na okukufa ombinga ova sholola novateka omukumo moinima yopolotika, unene ngaa mongudu tai lele Swapo,” Osho a ti ngaho.

Katjimune okwa ti osha fimana opo ovahoololi va kale ve shi kutya opu na eengudu dimwe odo dihe shi Swapo.
Katjimune okwa ehela opo ovanhu ve uye momwaalu uhapu komahoolo neudo.
Hamushangandjai wongudu yoNational Unity Democratic Organisation, Joseph Kauandenge, okwa ti efaulo lovanyasha kokuhoolola olo tali eta omwaalu wavo u kale u shona momalelo opolotika.

“Opo ovanyasha va kale va kwatelwa mo mopolotika, nava kale ve na eenghono, nava kale ve udite kutya ove li meumbo. Ashike eshi otashi ningwa nee ngahelipi ngee ihatu mono mo oipala yovanyasha mokati komalelo eengudu dopolotika?” Osho a pula ngaho.
Kauandenge okwa pula opo eengudu dopolotika di yandje eenghono nokutula ovanyasha meenghatu dopombada momalelo opo va dule okunana ovanyasha ve uye kuhoolola.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News