Ovanamibia vahapu kave na oikulya ya wana

Kalumbi Shangula

Eepelesenda di li lwopo40 dOvanamibia kandi na oikulya ya wana oyo tai palwifa olutu.

Eshi otashi ti kutya ovanhu ve li lwopomiliyona imwe moNamibia kave na oikulya oyo tai tungu olutu.

Eshi okwa li sha etwa poluheela kehangano leepolohaama doikulya mounyuni leedina World Food Programme (WFP) molopota yayo yaxuuninwa yokomudo.

“Eepelesenda 42 dOvanamibia kandi na oukolele molwomukifi wondjala, ounona ve na oivixa yaya pedu nombuto yoHIV tai I pombada, unene ngaa movakainhu,” Olopota osho ya ti ngaho oshivike sha dja ko.

Eshi oshe ya konima eshi kwa monika ounona ve li 78 ve na oudu wondjala koshitopolwahoololo shaMaheke okudja petameko lodula ya dja ko.

Ongongahangano yOiwana yaHangana oya holola onghumwe yayo kombinga yeyo pombada loudu wondaja mounona nombuti yoHIV oyo tai kumu nai omwaalu wOvanamibia.

Ehanagno leepolohalama doikulya mounyuni ola popya kutya odu wondjala ou li oshinima tashi kumwifa nai, shaashi eepelesenda dounona 24 ovo ve li koshi yeedula nhano oven a odi na oudu wondjala, eepelesenda 6 dounona ava oven a oshivixa shi li pedu omanga eepelesenda.

Minista woundjolowele nomayakulo onghalonawa Kalumbi Shangula oshivike sha dja ko okwa pataneka omivalu edi.

“Ovapuka neenghono. Oshikandjo shokwoongela omauyelele oundjolowele osha ulika kutya oundjolowele woikulya wounona owa xwepopala,” Osho a ti ngaho.

Okwa ti vali odu wondjala owa ya pedu okudja peepelesenda 29 fiyo opeepelesenda 26, oivixa yaw a pedu okudja peepeesenda 9 fiyo 6.

Ashike nee, omukulunhuwiliki wehangano ledina Nutrition and food Security Alliance of Namibia, Ben Schernick okwa itave la kutya omwaalu otau popi oshili.

“Eepelesenda 42, ondi wete kutya odoshili lelalela. Okutya ashike inashiyela nawa kutya omwaalu oo ove u mona ngahelipi, ashike katu na omauyelele a talululwa kombinga yoshinima shi li ngaha nande ongaho. Oinima ihapu inai tulwa natango moilonga kombinga yoimilandu doikulya yawa na oule weedula mbali paife,” Osho a ti ngaho.

Ehangano ledina The Intergrated Food Security Phase Classfication (IPC) ola tengeneka kutya omwaalu u fike lwopo491 000 vovanhu oo wa kalela po eepelesenda (19) dOvanamibia otadi ka mona omumbwe yoikulya okudja momwedi omu fiyo omuJuni. IPC oya tengeneka kutya pokati kaKotomba 2023 fiyo Marsa neudo, ovanhu ve fike po695 000 ove na omumbwe yoikulya.

“Onghalo oya teelelika I ka kale xweepo moitopolwahoololo imwe.

Mo//Kharas, Erongo, Hardap, Kavango Ushilo, Omusati, Oshana, Oshikoto noZambezi oitopolwahoololo imwe oyo ya teelelika I ka kale i li momumbwe yoikulya,” Omukanda womakonaakono o IPC osho ya ti ngaho.

Ehangano loIPC ola ti kutya eendado doikulya naado doinima oyo iheshi oikulya oda ya pombada, osho sha etwa keyopombada lomahooli mounyuni.

Natango, Namibia okwa mona eepelesenda 45 doikulya yaw ana, ehangano ledina Namibia Agronomic Board nehangano WFP osho la shiivifa omafiku aa.

“Namibia okwa ka tuka onghatu iwa omafiku aa, eshi a hanga eepelesenda 45 doikulya yaw ana okupitila moilikolomwa yomoshilongo nomikwafuta,” Omukanda osho wa ti ngaho.

Okaulikifo kondjala komudo 2024 oka ulika kutya Namibia ota mono oixuna kondjala, shaashi oku li po78 moilongo I li 116.

Ehangano loWFP ola ti kutya eyopombada leendado doikulya mounyuni ola etwa koinima ihapu.

“Okumuna nokulikola oikunomwa kwa ya pedu meenhele dihapu dokomikunda, osho sha etwa unene komikalo da nghundipala dounafaalama, edu li he na oushosho, okumbuwaleka, neemhito da ngambekwa domalandifilo.

“Eepelesenda 54 dovanafaalama vashona ovajkainhu ovo hava di komikunda, okokuna oupyakadi wokumona omadu nomeva,” Ehanangano loWFP osho la ti ngaho. Ngoloneya woshitopolwahoololo shaMaheke Pijoo Nganate petameko lodula ei okwa ti eelopota doudu wondjala moshitopolwahoololo otau twikile nokulopotwa keshe efiku, omanga ovadali vati tava landifa po oikulya oyo va pewa opo va kalande omalondu.

Nganeta ovadali vamwe ova kala tava landifa po oikulya oy ova pewa ile tave I kumaana po nomalodu, osho tashi eta ashike odu wondjala u ye pombada moshitopolwahoololo.

The Namibia naye omafiku aa okwa li a lopota omuprima minista Saara Kuugongelwa-Amadhila meumbo lopashowana okwa holola onghumwe kombinga yodula oyo inai wana ya eta ondjala noulifilo wa nghundipala moitopolwa imwe yomoshilongo.

“Kombinga yoshinima eshi, ombelewa oya tula moilonga oinima oyo ya mbumbwa okuningwa opo I xupifwe ovanhu nokuyambidwe omaxupilo avo molwodjala momudo 2024,” Osho a ti ngaho.

Omuprima minister okwa ti epangelo inali longifa po eemiliyona adishe N$892 odo kwa li da nuninwa ondjala okudja momafiku 28 Febuluali 2024.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News