Oupyakadi pokati kaAngola naNamibia otau kulu

Angola naNamibia ova kala nokutyapula ekwatafano liwa oule weedula omilongo, tangi kelongelokumwe pefimbo loukoloni olo tete la tameka naSwapo naUnita nokonima yefimbo ola ka kala pokati koSwapo naMPLA.

Ekwatafano la kola olo la fininika epangelo laAngola opo li idilile ovakwaita vekondjelo manguluko vaSwapo neenauki daNamibia, nande epangelo loukoloni laSouth Africa okwa li la kwata ko epangelo loukoloni li kulu lOmhuputu voo okwa li tava yambidida ongudu yaJonas Savimbi.

Swapo okwa alulila ouwa kuAngola eshi a tameka okukulela momudo 1990: Ova pa ovakwashiwana vaAngola oufemba opo va kale tava longifa oipangelo neefikola daNamibia ndee tave va pe vali oufemba opo va kale tava ende va manguluka keengaba doshilongo konooli.

Paushili oilongo aishe ivali oya yandja oufemba kovakwashiwana vayo opo va kale tava ende va manguluka puhe na nande omikandapitikilo okuya oule weekilometa 60 meni loshilongo keshe.

Ashike oukaume uwa ou, ou li moshiponga shokuteka po paife.

Eedula da pita, epangelo laAngola ola kala tali nyenyeta kutya Ovanamibia otava danene onghenda yavo.

Oupyakadi pokati kaAngola naNamibia otau etwe kokukufa ko omadu, novakwashiwana unene ngaa vokoshitopolwahoololo shaHangwena, tave lipe efaalama, tava kufa po edu lokomikunda ndee tave li tula omaluumbu ve li ninge po lavo. Natango Ovanamibia otava dipaya oinamwenyo yomoixwa unene ngaa koshitopolwahoololo shaCunene.

“Oshinima eshi osha eta omakulukuto pokati kOvaangola nOvanamibia ovo hava lifa koAngola,” Ngoloneya woshitopolwahoololo shaHangwena Sebasitian Ndeitunga osho a ti ngaho oshivike sha dja ko eshi kwa li kwa ningwa oshoongalele shi na sha nokukandula po oupyakadi ou.

“Oshinima eshi osha eta nee opo pa kale pu na omaliudo okupula ovanafaalama vaNamibia va fiye po Angola, molwomalundilo kutya inava fimaneka eemhango depangelo laAngola shaashi ova tula eedalate nomatungo meenhele omo kwa li ashike ve ya okukonga oulifilo omanga inava pewa epitikilo komalelo,” Ndeitunga osho a ti ngaho. Oshinima eshi kashi li ashike kombinga youlifilo weengobe.

Oshi li kombinga yokukala ve wete ve na oufemba u hapu, omikalo da kaka defupa dovayamba Ovanamibia, unene ngaa ovo va dja konooni yoshilongo.

Koshoongalele osho kwa li sha ningwa muJanuali kuNetumbo Nandi-Ndaitwah paife omupedu pelesidente pamwe nambushe moilonga waye Tete Antonio wokoAngola, omunafaalama umwe okwa holola ehandu laye kombinga yovanhu tava danene oulifilo waye moAngola.

The Namibian okwa li ya longifa oitya yaPeter Shindjala tai ti ovanhu ava tava tula eedalate inadi pitikwa moAngola “Ovanapolotika voSwapo naavo ve li mepangelo”. Ovanhu ngaa natango ovo va kufa ko oitopolwa yaKavango ndee tava futu ovaleli vopamufyuululwakalo opo va mone omadu a kula, ova tula eedalate ko shihe li paveta. Ova mana ko Kavango paife ova twikila va yuka moAngola.

Nandi-Ndaitwah okwa li e li mondjila eshi a ti kutya ovanhu ovo tava nyeke omadu kave na nokukwatela po oushitwe nomidingonoko. Kashi shi ashike kutya otava xulifa po oulifilo, otava ke po omiti dihapu nokuxulifa po eedjo dopaushitwe.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News