“Oulumenhu hakada ka timba”

Luhapu ngeenge ovanhu va tala ko oshitumbula eshi ohava ti kutya osha tukana. Vamwe ova diladila ngeno kutya otashi polemike ile tu tye tashi shundula ngadi ile nhumba, ashike osha dja nokupopiwa okudja nalenale, mounyuni wootatekulu Heita yaMuvale nooHautolonde yaVaandja.

Ovanhu aveshe, unene tuu ovalumenhu vaNekanda ovakongi vongobe yaHaivinga ova pumbwa kukonenena omupopyo ou.

Ngeenge naanaa taku popiwa “Oulumenhu hakada ka timba” okwa diladilwa naanaa shike? Sho vene oshi li ngaha kutya omulumenhu ino pumbwa ashike okukala we litula moomeme, ile to ulike ashike omamunghono amememe, vati oove to ti pii, ndele owa pumbwa yo okukala we litula mo mwaashishe to ningi. Ngeenge oto longo, kala lela wa tula ombuda moshixwa, opo kexulilo lefiku u ka likole oiimati tai etifa eenghono.

Omulumenhu owa pumbwa yo okukala omukwatelikomesho wovanhu ove to yandje omayele kovalumenhu vakweni, apa naapenya, opo ashike u ete elunduluko meenghalamwenyo davo.

Ongomulumenhu, ino pumbwa naanaa okukala u na okamutima ka fa koxuxwa. Kala ho dulu okulya ohonde notwila. Luhapu omulumenhu ina pumbwa naanaa okukala he liteeka, okwa pumbwa okukala e na omutima mwaashishe ta ningi, opo ashike oinima i ende nawa. Fikulimwe ovalumenhu vamwe ohava kala ve wete tave shi denge, ngeenge ve li meedoolopa omo, ve wete tava li oshimwenyo, ndele konima yefimbo, omunhu ngeenge owe mu pula ngaho kutya “Ai, ou na ngaho omutala, nande oyou weehoni?” Omunhu ota hale nokushita medu. Oto hange nee e li nokakadona, ndele oshili otava longifa oimaliwa meekalaba omo, konima yefimbo, aaye omukwaita ote linyaa momutwe, ehe na sha nandenande. Ko okakadona ka lya nale.

Shikwao, itashi ti kutya omulumenhu omulumenhu, ngeenge ha denge oshikundu. Ta! Omo nee tu li omo hatu tilyaneke oitaafula omo. Omamaliwa aeshe ngeenge omunhu okwe a kwata oku na oku a xulilika momalodu ashike. Vamwe ove udite nawa nee eshi to lande omangadja oye, to va landele, ashike konima yefimbo, ngeenge owa kwandja, otave ke ku yola.

Shikwao, omulumenhu ino pumbwa okukala ho tula omutwe kepepe. Omulumenhu ina fa omukulukadi. Natu tye ne owa hangika koudjuu.

Omulumenhu ke na okukala e lixwina ye ngeno okufikama oshilumenhu sha pama, ndele ta longo eshi shi na okulongwa po. Monena oto hange vali ovalumenhu ovo tava xungwa omwenyo, molwaashi va tula omitwe komapepe molwomaupyakadi a dingilila eenghalamwenyo davo. Omulumenhu okupula komesho nokukondja poudjuu nopoima tapa anye.

Omulumenhu okwa itavela mokutota. Eengobe adishe ngeenge oda lika po koilikama ile odula inai loka, itashi ti ino ya vali koshimholo. Elonga ngeenge owa hange la lya itashi ti ino twikila kupanda omalonga. Ope na ovalumenhu hava ti vati ova lilwa kounangula, ndele ohava kufa onghatu ve va dipaye. Elalakano vati ova kana unene. Mulumenhu waKalunga totolola, hapo to di wa ninga omukwanaluhepo opo. Efiku limwe ihali olo ondjaba. Opo dja po nee wa djala onyati, ove to longo noudiinini, opo u ete po sha vali. Omashini ngeenge okwa ninga omupandela ohaa tilwa shi, ndele taku totwa amwe.

Kakele kwaasho otu na ovalumenhu inave lilineekela vo vene, va tula elineekelo muvakwao. Kutya nee omovakulunhu vavo ile omovakainhu vavo. PaShiwambo omulumenhu oye omutwe weumbo omulumenhu ke na okuidililwa komufuko, ngaashi tashi ningwa monena.

Omulumenhu kala u na onhele yoye ya dja keenghono doye domauta. Omulumenhu tunga omutala woye apa ho di, ndele to ende to kongo oshikokola shoye u dje mo mewiliko lovakulunhu voye naave u ka kale yo u na omhango yoye mwene. Omulumenhu hangwa nale u na onhele apa to tula omukulukadi woye, ndele to toto edimo loye.

Omulumenhu okulonga mangha u na omeva. Omunhu womulumenhu ngeenge wa mono etemo loye li li nawa, longa mangha, ndele to tungu onghalamwenyo yoye. Omulumenhu tunga, opo eshi to ka fika komutwe woshimbudu, oto yolele ketayoo; “Nda longele ame vakwee.” Oilonga yomulumenhu oi na okukala i liwetikile nokokadila, ndele nanakudala ta mono kutya heeno okwa dala omulumenhu shoshili.

Omulumenhu iho pitilwa kuHamusha monduda. Mopaife otu na ovalumenhu tava kwatwa komaunghundi, shaashi ihava udu vali omhepo yongula oyo hai koleke omakipa. Kashi na sha nee kutya ou li mofuleta, kala ngaho ho di mo to ka dengwa kokamhepo kelao. Omipya odihapu paife, shaashi ohatu dimbwa oinakuwanifwa yetweni ongovalumenhu. Omulumenhu kala wa kwata pedu, u kupulwa u tya depa. Monena ovalumenhu otava i omhepo, ihava dulu vali nokutumba nande oyo onduda. Valumenhu, tu djaleni onyati. Oukadona ihava kala komavaya.

Hano natu kale twa shiiva kutya oulumenhu hakada ka timba nandenande. Oshitumbula eshi otashi tu kumopeke sho vali otashi tu lombwele tu kale ovamatii-tii. Tuha pilike eshito, fye tuha ninge oitiwawalye ngaashi vamwe va ninga. Inai kwata inai lya, elalakano okukumopeka ovalumenhu Ovanamibia va kale ve li oupafi. Pamwe otamu ka tya oimbungu otai liteme oyoongo.

  • Kosmas Nghisheenapo Ndinomholo oku li omuhongifikola poMwadinomho Combined School mOshitukulwahoololo shaHangwena. Oha hongo omalaka Oshikwanyama nOshiingilisha. Ota monika ko-emaila: christiancosmos94105@gmail.com
  • Dr Edward T. Shikesho omuhongifikola pofikola Eembaxu Combined School mOshikandjohongo Eenhana, mOshitukulwahoololo shaHangwena. Oha hongo omalaka [Oshikwanyama nOshiingilisha]. Ota monika ko-emaila: eshikesho@yahoo.com

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News