Opolifi moshitopolwahoololo sha||Kharas oya didilika oipofa yoimbuluma i li 4 300 pokati kaApilili 2025 naMaalisa 2026, neepelesenda di li o-41 dovatamanekwa moimbuluma omu oda mangwa po, nande opolifi otai longo meenghalo didjuu neenghono.
Eshi kwa li ta yandje oshipopiwa shaye kombinga yaasho she linyenga moshitopolwahoololo neudo, ngoloneya wa||Kharas Dawid Gertze okwa ti oshitopolwahoololo otashi twikile okulwifa oimbuluma yokeengaba, oingangamwifi, oumbudi woimuna, omahepeko opaukakwashikekookanhu noikwafifo yopolifi inai wana molwounene woshitopolwahoololo neengaba odo didjuu okuwilika.
Gertze okwa pandula ovanambelewa vopolifi molwelitulemo lavo, omufika wopailonga nomukumo mokwaamena oshiwana koshi yomikundu damhatutu.
Pefimbo eli tali lopotwa, opolifi oya didilika oipofa ivali yakula yoingangamwifi komuvelo waNoordoewer noAriamsvlei ya kwatela mo oingangamwifi yongushu yeemiliona N$6 aishe kumwe. Osho sha eta ovakainhu vavali umwe Omunamibia omanga umwe wokoSouth Africa va mangwe po.
Oumbudi woimuna natango ou li omukundu wakula, okwa didilikwa oipofa youmbudi woimuna yakula i li 65 noyoimuna ishona i li 1 725 ya vakwa pokati kaJanuali 2025 naApilili 2026.
Opolifi oye shipondola okumona oimuna yakula i li 12 noimuna ishona i li 186, omanga ovatamanekwa ve li 122 kwa li va tulwa moipandeko.
Ngoloneya natango okwa holola kutya oshitopolwahoololo osha didilika oimbuluma youmbudi woimaliwa ihe na eedjo da yela i li pombada nosho yo oimbuluma yopangeshefa.
Okwa lopotwa oipofa i li o-37 ya kwatela mo omiliona oshinghwanyu omuwoi. Ovatamanekwa vahamano okwa li va mangwa po shi na sha noimbuluma ei, oyo ihapu ya dja momakengelelo.
Okwa ti elongekumwe pokati kopolifi yaNamibia noyaSouth Africa, mwa kwatelwa oikonga yopamuhanga nokulivakela ko ouyelele komuvelo waAriamsvlei naNoordoewer, otali twikile mokunghonopeka eenghendabala dokukelela oimbuluma pokati keengaba doilongo ei.
“Mokwaamena oshitopolwahoololo shetu, ewiliko lopomivelo adishe keengaba oli li natango oshinima sha fimana mokukelela oimbuluma yokeengaba nokwaamena oshiwana,” Gertze ta ti.
Okwa weda po kutya opolifi oya manga po ovatamanekwa vahapu moiponga yomadipayo, omakwatongonga nosho yo mwaayo yoingangamwifi noya mona yoo omaliko oo kwa li a vakwa po noingangamwifi yongushu yeemiliona.
Ekufombinga loshiwana natango ola kala la fimana mokulwifa oimbuluma.
Gertze okwa indila ovakalimo va yambidide eepolohalama dopolifi domoshiwana ndee tava longelekumwe nawa novakwatelipo voveta mokunghonopeka elongelokumwe tali lalakanene okuxwepopeka eameno moshitopolwahoololo ashishe.
Okwa pandula yo komufala komisina Marius Katamila noilyo aishe yopolifi yaNamibia molwelitulemo lavo tali twikile mokukwatela po oveta nelandulafano.
-NAMPA










