Omupresitente a popi kutya okwa loloka omalweendo

Ethano: Namibian Presidency A THIGI PO OSHILONGO … Methano ndika otamu monika omupresitente Hage Geingob pethimbo a thigi po oshilongo komatango gOmaandaha okuya koDubai.

Omupresitente Hage Geingob, ngoka a thigi po oshilongo komatango gOmaandaha okuya koDubai, okwa popi kutya ita tsu kumwe naamboka haya popi kutya okuhole omalweendo molwashoka okwa loloka okuya momalweendo goondhila.

Okwa popi kutya mongashingeyi uuna e li mondhila oha kala mo i ikwatelela molwashoka omimvo dhe odhaya.

Geingob ndhoka okwe dhi popi mOmaandaha, pEgumbo lyEpangelo, pethimbo lyoshipopiwa she shokomvula kombinga yiinyangadhalwa mbyoka a kwandjangele numvo.

Geingob ndhoka dhomalweendo okwe dhi pitike po, sho ta yamukula kombinga yaamboka taya nyana epangelo lye kutya otali hepeke oshimaliwa okulanda iinima yondilo osho wo okukaleka aaleli ponkatu yuuhumi inaashi pumbiwa.

Shoka osha landula sho taku hokololwa kutya omuprimaminista Saara Kuugongelwa-Amadhila nomupevi gwe, Netumbo Nandi-Ndaitwah, oya landelwa iihauto yondilo nonande onkene oshigwana tashi lombwelwa kutya epangelo kali na oshimaliwa.

“Omuwete sho nda thikama ngeyi? Otashi ti onda loloka ishewe kandi uvite nawa. Ngashingeyi otamu ti nee onda hala okuya molweendo ngeyi? Ngame momalweendo onda kala mo ethimbo e le okuza moomvula dho60, mo1966. otamu ipula kutya [natango] ohashi uvithe ndje nawa?” osho a popi ngaaka.

Okwa popi kutya uuna e li momalweendo goondhila oha kala i ikwatelela. “Ondhila ngaashi ndjika [yetu] onshona, ohayi kala tayi kakama, nohandi shi mono, nuuna yi inyenge ngaaka, ohandi kala ndi ikwatelela koshinima shontumba. Otamu ti nee ohandi kala nde shi panda ngaaka?” osho a pula ngaaka.

Omupresitente okwa popi kutya opu na iinima ya simana mbyoka tayi vulu okwiikundwa mepangelo opo ku gandjwe omayakulo goshigwana peha lyokupopya okashona koS&T – ano oshimaliwa shoka hashi gandjwa kwaamboka taya yi momalweendo.

Geingob uunambo konima yoshipopiwa she shoka, okwa yi koDubai a ka waimine omutumba omuti28 ngoka tagu ithanwa 28th Conference of the Parties (COP28) nogu na sha niikundathanwa ya pamba elunduluko lyonkalo yombepo, nomupresitente ota kala ko sigo omomasiku 10 Desemba.

“Otandi shi ningi molwashoka ondi na oku shi ninga. Oshimaliwa shomalweendo oshike kungame? “Kombaanga yoWorld bank ondi ikutha ko etandi galuka. Kashi li kombinga yoshimaliwa,” osho a popi ngaaka.

Geingob okwe ekelehi omapopyo ngoka gu ulikwa epangelo omunwe kutya olya ninga epuko lyokulanda iihauto iyali kehe shimwe sha kotha oomiliyona N$2 ya nuninwa aaleli mepangelo lye.

“Okukala twiihole ihashi tu tsu omukumo, otatu kambadhala okuhupitha. Mboka taya ponokele oshinima shiihauto yoominista, oshihauto oshike? . . . ahawe alikana, otu na iinima ya simana tatu vulu okupopya,” osho a popi ngaaka.

Miimaliwa yoS&T (oshimaliwa shoka hashi gandjwa kwaamboka taya yi momalweendo) omupresitente Geingob okwa longitha oomiliyona N$2,4 mo2015, ooN$700 000 mo2016, ooN$850 000(mo2021) osho wo oomiliyona N$3 omumvo gwa zi ko.

Epangelo oshiwike sha zi ko olya nyanwa kaanapolitika yoongundu dhoompilameno osho wo aanawino yopapolitika kutya otali hepeke oshimaliwa okulandela aaleli iihauto yondilo, omanga oshigwana tashi mono iihuna noluhepo pakulombwelwa kutya epangelo kali na oshimaliwa.

Oshiwike sha zi ko onzonkundaneki ndjika oya kundaneke epangelo lya landela Nandi-Ndaitwah, etemba lya za oona lyongushu yoomiliyona N$2, ano oshihauto shoLand Cruiser SUV nonande Geingob okwa li a tulapo oondjindikila dhokuya momalweendo inaaga pumbiwa osho wo elando lyiihauto okuza mo2020.

Omupekapeki gwoshikondo shomapekapeko gomilandu dhepangelo oInstitute of Public Policy Research (IPPR), Frederico Links okwa popi kutya keshi uvite ko kutya omolwashike elando lyiihauto yondilo lya talika ko lya simana moshilongo omanga mu na aakwashigwana taya mono iihuna.

“Omasiku omatalala momutumba gwopashigwana, minista guunamapya nuuniimuna okwi indile oshimaliwa sha gwedhwa po shi longithwe mompumbwe yiikulya moshilongo. Ngele owa tala elando lyoshihauto shoka shondilo okuyelekanitha nompumbwe ndjoka, otashi ulike kutya epangelo kali wete kutya oshike shi na okutaliwa ko tango sha simana,” osho Links a popi ngaaka.

Omundjandjukununi nomunawino miikwapolitika, Rui Tyitende okwa popi kutya etokolo lyokutsikila nelando lyiihauto iipe yepangelo “oshinima lela shehepeko” lyoshimaliwa shepangelo. “Ethimbo ongashingeyi okwe etha onkalo yokulanda iihauto yaanapolitika mboka ye li moombelewa. Molwashoka oye li mo nelalakano lyokulongela oshigwana ndele hakukala pomagadhi, omolwashike ihaaya landa iihauto yawo yoyene ngaashi aakwashigwana haya ilandele yoyene?” osho Tyitende a pula ngaaka.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News