Oluhepo nokudengela odi peisho otaku i komesho moNamibia – Veenani

Nangolo Mbumba

.. Mbumba okwa pula oukumwe pokati kovakwashiwana

Omuleli wongudu yoPop- ular Democratic Movement (PDM) Mchenry Venaani, okwa denga omu ndo ku- tya Namibia natango ota longo noudju mokulwifa oluhepo, okuha kapamwe, oulingilingi nepangelo tali lele nai nande okwa ninga eedula 34 a manguluka paife.

Eshi oshe ya eshi Namibia kwa li a tyapula e ku leman- guluko laye koshivilo osho kwa li sha ya ovanhu ve dule 10 000 koZambezi koKatima Mulilo Etine loshivike sha dja ko.

“Otwa taalela oshili kutya, nande papita eedula om- hilongo nhatu na sha paife opo tu mone kutya otwa lalakanena shike, oshiwana shetu natango osha taalela omaudjuu ahapu oo kwa li e na okukala a kandulwa po nalenale.

“Oshivilo eshi nashi kale sha fa edimbulukifo kutya otwa pumbwa elelo tali tu omukomo notali i komesho opo ku wapalekwe oinima oyo tai ninike oshiwana.

“Otashi kumwifa nai shaashi konima yeedula 34 demanguluko Namibia natango ota kondjo ashike

noluhepo, okuhe kepamwe, oulingilingi nepangelo tali lele nai,” Veenani osho a popya ngaho Etine loshivike sha dja ko.

Okwa ti oukwashili ou kutya natango Ovanamibia vahapu otava twikile oku- kala moluhepo omanga ovanhu ashike vashona tava mono omauwa nokuliyam- bapaleka oshi li oumbangi kutya epangelo longudu tai pangele ola pumbwa okukala li na neemumbwe doshiwana.

Venaani okwa pula opo ku ningwe eenghatu domeende- lelo opo kuningwe omalun- duluko kombinga yoinima ei nokwaalula elineekelo loshiwana.

“Eshi hatu tala mondjila yetu ongovakwashiwana, oshiwa ngee hatu tambula ko omapuko etu. Okukala tuhe na oshinakuwanifa, oku- longa poyelele nepangelo la teya po elineekelo loshiwana nokali na naasho ovanhu va hala meenghalamwenyo davo,” Osho a ti ngaho.

Natango, mepopifo laye loshiwana koshivilo, pelesi- dente Nangolo Mbumba, okwa pula opo kuxulifwepo

oukwamuhoko, okatongo- tongo, oulingilingi noim- buluma.

Okwa pula oshilongo opo shi ha teye po onak- wiiwa yetu naayo yoshiwana shokomongulamolwoukwa- muhoko, okatongotongo, oulingilingi noimbuluma.

“Ponhele yaasho, natu kale ovatungi voshiwana va- kotoka, hatu nanene komb- inga imwe, opo tu ndane oshikako shitivali sheliko loshilongo, hatu tukulilafana okuya komesho kwovanhu vetu,” Osho a ti ngaho.

Pelesidente okwaaneka ovo tava kendabala okuteya po ombili, oukumwe nokuya komeshokwelikolaNamibia opo vehe shi ninge.

“Ovo tava ningi eem- hangela opo va teye po om- bili, oukumwe neyokomesho leliko loshilongo moNamib- ia ovatondi vovanhu aveshe. Ovakwashiwana voshili vaNamibia inava yambidida vo inava landula oohandim- we neengudu odo da hoolola ondjila yokutopola ponhele yondjila youkumwe,” Osho a ti ngaho.

Mbumba okwa pula opo ongudu yetanga leameno i

kale ya tonata opo i amene Namibia koumbudi womeni nokondje.

Namibia omanga te li- longekidili omahoololo momafiku 27 Novemba, Mbumba okwa popya e – mano lokuyambula po oveta nelandulafano, opo kukwashilipalekwe ombili nomahoolo e li mondjila nopauyuuki.

“Atushe otu na oshinaku- wanifa shimwe, shokuk- washilipaleka kutya Na- mibia ota twikile nokukala nombili,” Osho a ti ngaho.

Mbumba okwa ti eedula 34 da pita, Namibia okwa tunga ondjokonona iwa youdemokoli, ombili, elan- dulafano noukumwe,” Osho a ti ngaho.

Mbumba natango okwa popya kutya epangelo ola pumbwa okulonga noudi- inini opo li yambule po eliko koshitopolwa shaZambezi tashi pitile mokutunga oma- tungu neepate.

Eenghendabala mwa kwa- telwa okuyandja omalush- eno, okuyambula po eepate nokutula oshimaliwa mee- proyeka dounamapya nou- naimuna ngaashi oproyekayedina Kalimbeza National Rice and sugar plantation.

Okwa ti oinima ei oya nin- gilwa okweeta po eemhito deengeshefa nomatalele po omanga onghalo yomayaku- looshiwanaopokesheumwe

a dule okukala e na omhito yok- waamona moshi- topolwahoololo nayo ya pumbiwa.

Ngoloneya wo- shitopolwa shaZ-ambezi Lawrence Sampofu okwa denga omu ndo ke – mano loukumwe nokutunga eliko loshilongo.

“Ohatu pula ovanyasha vetu opo va longife ehongo ongoshilongifo shakola okutunga po eenghalam- wenyo davo nodoshiwana shokomongula.

“Pamhito ei, natu udanekeni okuninga po sha shakola keliko loshilongo shetu,” Osho a ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News