Oimbuluma yopaukakwashike kookanhu mOshikoto

Efano: La yandjwa OMAHEPEKO OPAUKAKWASHIKEKOOKANHU … Okwa didilikwa kutya natango onghee ngaa oomeme nounona ve li oihakanwa yomahepeko oludi e li koitukulwa imwe yaNamibia.

…omahepeko a naipala

Moule weemwedi nhatu da pita, okwa lopotwa oibofa yomahepeko opaukakwashike kookanhu i dulife po380 moitukulwa ihamanho moshilonga.

Oibofa ei aishe kumwe oya ningilwa moitopolwa ngaashi, Zambezi, Oshikoto, Kavongo, Otjozondjupa, Omusati nOkunene omo keshe moshitukulwa hamu lopotwa oibofa i dulife pefele.

Omupopiliko wopolifi moNamibia omupedu komufala Kauna Shikwambi, oshivike sha dja ko okwa ti oitukulwa ei oya didilika oibofa i li 384 yomahepeko, omo oshitukulwa shaShikoto shi li osho sha didilika omwaalu uhapu wo98, omo ovanhu ve li o86 va mangwa po. Oshitukulwa shaMusati, osho sha landula Oshikoto moimbuluma yoludi e li, eshi shi na iibofa o94, ashike opa kwatwa ashike ovanhu ve li o49, omanga Otjozondjupa oyo ya didilika omwaalu u li pedu okuyeleka noitukulwa ikwao shaashi okwa didilikwa ashike oibofa i li o20 novanhu vahetatu ova kwatwa po.

“Oiningwanima ihapu ei yomahepeko opaukakwashike kookanhu ohai ningwa momaumbo, nokwa konekwa kutya ovakainhu nounona ovo unene oihakanwa. Okwa didilikwa kutya ovanailonga vomomaumbo novakapata ovo unene oonakuninga omahepeko olu atya ngaha,” Shikwambi osho a ti ngaho.

Omupedu komufala Shikwambi, okwa popya kutya omaupyakadi amwe oo hava mono ngeenge tava ungaunga noboifa ei yomahepeko oludi e li ongaashi, oihakanwa noonakulopota tava teya oibofa nokukala itava i keemangu.

“Mokati keelopota odo da ningwa eemwedi nhatu da pita, okwa didilikwa kutya oyeetifi imwe yomahepeko opaukakwashike kookanhu ongaashi, elongifo nai lomalodu noingangamwifi, oluhepo, odubo nokuhepaenena oomakula,” Shikwambi osho a ti ngaho.

Komanda gwopolisi yaShikoto, komufala Teopolina Kalompo-Nashikaku, okwa ti mokati koibofa aishe ya lopotwa ekwatokeenghono olo tali dana onghandangala moshitukulwa shaShana.

“Eshi tashi nyemateke nge osheshi kutya oibofa yomahepeko ihapu omakwatokeenghono, omo mwa kwatelwa ounona vashona.”
Okwa ti kutya ova tameka nale okuninga eenghendabala dokuxulika po omahepeko oludi eli moshitukulwa.

“Konima eshi twa ninga omakonaakono etu, otwa mono kutya ovafeekelwa moimbuluma ei ovanhu ashike veedula okudj po18 fiyo o35, omanga ounona ve li koshi yeedula o18 ve li oihakanwa unene,” Osho a ti ngaho.

Kampolo -Nashikaku okwa ti oimbuluma ihapu yomakwatokeenghono ohai ningwa kovadjaidjai ovo ve ya ashike okulonga meefalama nokovanhu vahapu ovo ve li kondje yomufinda u tilyana.

Okwa ti opolifi otai ningi omalongekido opo i ye kombelewa yAngola kOshakati opo va ka kundafane oshinima eshi.

Oshihakanwa shimwe sha ya meenghundafana noThe Namibian osha hokolola kutya okwa li sha udifwa nai unene kovayakuli vopolifi ovo hava vatele ovanhu, eshi kwa li ta kendaba okulopota oshiningwanima shaye. Okwa ti eshi a uda nai okwa shuna ashike keumbo. “Omunailonga okwa li ashike e lipyakidila ta popi nomunailonga pamwe naye omanga kwa li tu li mokati keenghundafana detu naye handi mu lombwele oupyakadi wange.

Okwa kala ashike ta yolo yee ta pula nge ndi endulule eshi nda popya oikando ihapu, osho okwa li sha udifa nge nai neenghono,” Osho a ti ngaho.
Okwa ti oshi li tashi lolola nai okuhokolola ehokololo loye oikando ihapu. Shikwao vali, opu na oinima ihapu tai kateke oibofa voo noho ihava lombwelwa kutya opolifi oya ya fiyo openi noshibofa.

Omunawino moikumungu i nasha momaameno oomeme nounona, Veronica Theron naye okwa denga omufindo poshikumungu shovanailonga ovo hava vatele oonakuningwa oihakanwa, okwa ti okuhena efimaneko nasho oshi li oshinima shimwe osho hashi eta ovanhu va teye oibofa.

“Omainda nomaundulilo komesho oibofa , oshibofa shimwe otashi pula eedula di li lwopuhamano opo shi pwe,” Theron osho a weda po ngaho.

Oshinima shimwe vali sha didilikwa tashi eta oupyakadi osheshi puhe na omayambidido oonakuningwa oihakanwa neembangi davo, omo ngeno mu na okukla mwa kwatelwa omalilongekido okuya komangu nokupewa omauyelele konima yoihokolola momangu. Oshinima shikwao omahandukilo a shona, osho hashi etwa kokuhena eshiivo kwovakalelipo voonakuningilwa ominyonena eshi tava tamanekwa koohaende ve na eshiivo la wana, Theron osho a ti.

“ Oshinima shimwe vali ovadali inava hala okutula ounona vavo meemangulilo neembangi odo da tila omaukwatya ado opaumwene a tulwe

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News