Natu pewe natango ompito – Ninja

GUMWE gwomaadhipagi moshilandopangelo naapambele yoonakudhipagwa oya topolwa ashike kekuma lyendiki lyezulonkalo.

Nakudhipaga sigo onena oha mono iipala yamboka a dhipagele konima yomimvo dhontumba dha pita po nando oku li mondjedhililo.

Paulus Shimweefeleni, a tseyika nedhina Ninja, okwa li omuwiliki gwongenga yaalongi yiikulumuna ashike ota ti ngashingeyi okwa lundulula.

Edhina lye, Ninja olya kalela po iilonga ye yuukawalala.

Pethimbo lyetalelopo lyomukulukadhi gwomupresidente gwoshilongo, meme Monica Geingos, kondholongo mEtitatu lyoshiwike sha zi ko, oshifo shika osha kundathana naShimweefeleni.

Shimweefeleni okwa hololele oshifo shika kutya okwa putuka okamatyona kanathangwa, a putukila kOshakati manga ina lunduluka ee ta ningi oshimpululu noshilikama mokati kaanamwenyo.

Mondjedhililo, Shimweefeleni gumwe gwomaanadholongo aadhigu moshilongo noha nwetha mo mboka ye li puye. Sho a pulwa ngele natango omudhigu nokwa nika oshiponga, Shimweefeleni okwe ddhi yolo po ee ta ti “Eeno, osho nda li nda tseyika ngaaka ashike konima yomimvo 18 konima yomakuma ngaka onda lundulula.

Ondi wete ethimbo olya thikana tu pewe natango ompito moshigwana”.

Shimweefeleni ota monika a yela momizalo dhondholongo nokwa kululwa ngomudhani, ashike oshidhigu okuyoolola ngele natango oha tilika nenge ngashingeyi okwa simanekwa.

Pethimbo twa yi kuye mondjedhililo, Shimweefeleni okwa li i ipyakidhila ta hondjo.

Okwa nuka muule sho a mono meme Geingos, a nyanyukwa noonkondo.

Neimemeho, Shimweefeleni okwa kundu Geingos, noyendji oya fa ya li ya pepelelwa molwaashoka iipala yawo oya hapa. Konima sho meme Geingos a shuna, oshifo shika osha kundathana naye shi uve kutya omolwashike ta ti okwa hala ya pewe natango ompito.

Ota dhimbulukwa thilu esiku a mangwa po, sha li ethimbo lyokufu mo1997, ye ta dhimbulukwa wo uuhwapindi we.

Shimweefeleni okwa holola kutya okwa li omudhigu nokapwa li ngoka ha ti ko sha kuye, ta ti okwa longa iinima oyindji ashike okwa li e na omuthenu. “Onda dhipaga nonda li omufudhi a nika oshiponga.

Onda adhika tandi hingi okuza koKamanjab sho nda mangwa po kopolisi.

Kanda li nda tseya ngele otandi lunduluka ndi ye monkalo ndjoka ndi li nena.

Ngashingeyi ondi na ombuto yo-HIV nonda hala ashike ndi kale pamwe naanegumbo lyandje omasiku gahugunina,” Shimweefeleni ta ti.

Oshipala she osha lunduluka noonkondo sho a popi kombinga yoyana.

“Ondi na aanona yane ye na ooyina ya yooloka.

Oya li aashona noonkondo pethimbo nda kwatwa po, ashike ngashingeyi oya koka nohandi kala nda sa ohoni sho ya tala ndje ndi li momizalo ndhika,” Shimweefeleni ta ti.

Opwa mwena okathilu kenyenye, Shimweefeleni nokwa tameke okuhondja.

Okwa ligamene pombanda ee ta popi newi lyohenda ta ti “Otashi vulika omo ashike tandi sile muka.”

“Onde shi taamba ko, ashike otandi pandula noonkondo ngele epangelo naakwashigwana oye tu pe ishewe ompito,” ta tsikile ko ee ta ngozimana.

MuFebuluali 1999 pethimbo a tokolelwa ondholongo yonkalamwenyo molwiipotha yedhipago nomimvo 22 molwiipotha yuulunga nomuyeka kwa homatiwa nosho wo okukala niilwitho shaa li paveta mompangu yopombanda yaWindhoek, Shimweefeleni okwa li omunyasha gwomimvo 25.

Shimweefeleni nayakwawo yatatu oya li ya tokolelwa ondholongo yonkalamwenyo sho ya yugu nokudhipaga omuhingi gwokatekisa muJuni 1997, ye shi ningile moWindhoek.

MuNovemba 1998, Shimweefeleni okwa li a tokolelwa oomvula 17 mondjedhililo molwomuyekwa kwa homatiwa.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News