Nandi-Ndaitwah okwa ti ovanhu vokoshitopolwahoololo sha//Kharas ovo tava ka kala votete okumona omauwa okudja momahooli

Netumbo Nandi-Ndaitwah

Omupendu pelesidente Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa ti kutya epangelo oli na okukwashilipaleka kutya ovanhu vokoshitopolwahoolo sha//Kharas ovo tava ka kala votete okumona omauwa okudja moilonga yomahooli.

Eshi Nandi-Ndaitwah okwe shi popya pefimbo kwa li ta popi poshitufi oshitimulongo noshititatu shelelo lopamufyuululwakalo lo/Hai-/Khaua osho sha li koBerseba Olomakaya.

Oshinima eshi oshe ya konima eshi elelo lopamufyuululwakalo lOvanama la popya kutya ovanhu vahapu koshitopolwahoololo kave na ouhongelwe wa wana opo va dule okufutilwa ofikola va ka deulilwe oilonga yoproyeka yogreen hydrogen.

“Eshi eliko letu lopashiwana tali andjapala ngaashi moikwamahooli nogreen hygrogen, epangelo letu oli na okukwashilipaleka kutya ovakwashiwana, unene ngaa moshitopolwahoololo sha//Kharas, taku talwa kutya eeproyeka dihapu otadi ka ningwa moshitopolwahoololo omu, ove na okukala votete unene ngaa kombinga yoilonga, omaumbo, omadeulo nomayakulo oukolele,” Nandi-Ndaitwah osho a ti ngaho.

Okwa ti omapopyo okatongotongo unene ngaa momidingonoko dimwe okwa pumbwa okuningilwa omakonaakono, ngee aa kala oshili, ee na kutalika ko kutya kae li paveta ndee ta eya pexulilo.

Okwa ti oku na okutalulula oshinima eshi nde ta longo novakufimbinga aveshe va kwatelwa mo.
Nandi- Ndaitwah kwa ti epangelo otali longo noudiinini kombinga yoluhepo moshilongo eshi tali tale unene keedjo dopaushitwe noikoinima yambamba ounamapya noumaimuna.

Okwa ti oshivilo osho kwa li sha ningwa koshi yoshipalanyole: “My clan, My Culture, My Identity’, osha eta oukumwe nombili pokati komihoko dihapu moshilongo ashishe, momalaka nomifyuululwakalo.

Okwa popya vali kombinga yefimano lomalelo opamufyuululwakalo mokukwatela komesho ounongo womoshilongo nokukwatela po elongelokumwe moshiwana.

“Pakuwilikwa kekotamhango letu, epangelo letu ole litula mo mokuyambula po omalelo opamufyuululwako moshiwana shetu. Omalelo opamufyuululwakalo oo oshinima shakula mokukwatela po ounongo wopamufyuululwakalo neenghedi moshilongo shetu.

“Ndee kapu na nande efiku omufyuululwakalo u longifwe, ile u talike ile u longifwe u tu topole. Ashike nee nau longifwe opo u pameke oshiwana shetu. Omalelo opamufyuululwakalo oo e kwetele po omifyuululwakalo detu. Oku na eenghono adishe, ounongo neendunge dokuungaunga noikumungu yetu yopamufyuululwakalo,” Nandi-Ndaitwah osho a ti ngaho.

Omukulunhuwiliki welelo lopamufyuululwakalo la/Hai-/Haua, Johannes Isack okwa holola onghumwe yaye eshi ovanyasha itava mono mo nande omauwa asha moikwanghono ngaashi omahooli nohasa.

“Omanga hatu tambula ko eyambulepo eli lovanyasha vaNamibia, ovanyasha voshitopolwahoololo shaHardap no//Kharas ove wetike kutya ova fiwa po komadeulo eemhito edi.

Nakufya pelesidente wetu naye okwa popile oshinima sha faafana kutya nava dule okumona omawa. Omwenyo waye nau tulumukwe nombili, nomunashipundi woproyeka yogreen hydrogen, Obeth Kandjoze.

“Etomeno eli kwa li la yandjwa ole li kutya kave na oipumbiwa ya wa po opo va dule okukufa ombinga momadeulo eepolohalama edi, eshi tashi eta omalipulo neenghono, ehongo loukwatya u li ngahelipi ounona vetu hava mono, shaashi nande ngeno ovo vo tava dulu okuvatela otaku tiwa kave na owino?”

Momushangwa umwe kwa li wa nyanyangidwa koshifokundaneki shoNew Era omafiku aa, Kandjoze okwa li a holola ehandu kombinga yoshinima eshi shovanhu vokoitopolwa ngaashi Hardap no//Kharas inava mona omhito yokupewa oshimaliwa ve ke lihonge eshi kwa li kwa yandjwa olweefo olutivali ovanhu ve ke lihongo koiputudilo yopaungoba shi na sha noproyeka yogreen hydrogen.

“Fiyo yo opapa, epangelo otali kendabala opo li yandje omhito kovanyasha vokoikoitopolwa oku ve ke lihonge oikwaungoba opo li kwashilipaleke kutya eshi oilonga yeeproyeka edi tai ke ya, oshiwana oshi na ovanhu vomoshilongo ve na ounongo opo va dule okumona oilonga ngaashi ovanhu aveshe. Otwa pumbwa okukwashilipaleka kutya ovalihongi ava ve na ehalo okudja moitopolwahoololo ei ivali ova pewa omayambidido novayambulwa po opo navo va kale ve na owino wa pumbiwa vo va dule okufutilwa elihongo lavo,” Kandjoze osho a ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News