Mbumba okwa yandja omahekelekokoshiwana shaBotswana

Nangolo Mbumba

Pelesidente Mbumba okwa yandja omahekeleko kupelesidente waBotswana, Mokgweetsi Masisi, shi na sha nomafyo ovanhu ve li 45 ovo va fya moshiponga shobesha koSouth Africa.

Ovabotswana ve li 45 ova fya moshiponga shobesha moSouth Africa koshitopolwahoololo shaLimpopo Etine loshivike sha dja ko.

Obesha oyo kwa li ya umbata ovanhu tava di koBotswana va yuka konanda yopaasha koMoria koshitopolwahoololo shaLimpopo koSouth Africa, okwa li ya wa ko konhopa.

“Ohandi yandje omahekeleko ange ponhele yOvanamibia aveshe kupelesidente Mokgweetsi Masisi noshiwana ashishe shaBostwana nomutima wa nyemata shi na sha noshiponga shi nyanyalifa shobesha osho sha ningilwa koSouth Africa koshitopolwahoololo shaLimpopo,” Mbumba osho a ti ngaho metumwalaka laye.

“Ekanifo leemwenyo 45, unene ngaa ovakwashiwana vaBotswana, moshiponga eshi shi nyanyalifa oshe tu udifa nai neenghono atushe,” Osho a ti ngaho.

Mbumba okwa weda po vali ta ti: “Omadilaadilo etu nomailikano etu ee li pamwe novakwapata nokaume koonakuningwa oihakanwa pefimbo loudjuu ou. Otu li pamwe nOvabatswana notwa fikama moukumwe novakwapata voonakuningwa oihakanwa pefimbo eli tava lili ovaholike vavo.”
Okwa ti vali onghundana yokaana oko ka xupa moshiponga oko akeke, okakadona keedula hetatu, oya eta elineekelo lakola kombinga yoshiponga eshi.

“Ohatu mu indilile opo a veluke diva novakwapata vaye eshi va taalela oidjemo yoshiningwanima eshi,” Osho a ti ngaho.Mbumba ota ka popya novaleli voshiwana shi na sha nomadipao a nghi na nghenda

Mbumba ota ka popya novaleli voshiwana shi na sha nomadipao a nghi na nghenda

Pelesidente Nangolo Mbumba okwa hala okushakena novaleli vopamufyuululwakalo koumbuwanhu woshilongo konima eshi a popya nale navakwao koitopolwa imwe moshilongo.

Natango okwe li kanyuna kutya ina ninga nande olwaamambinga kombinga yokuninga oyoongalele novaleli vopamufyuululwakalo.

Momushangangwa umwe oo wa yandjwa Oshoondaxa, omwa popiwa kutya pelesidente okuna ondunge opo a ka kundafane kombinga yomadipao a nghi na nghenda oo kwa li a ningilwa Ovanamibia pokati komudo 1904-1908 ngee a shakene novaleli vopamufyuululwakalo.

“Moshivike shotete shApilili 2024, pelesidente Mbumba okuna ondunge opo a ka talele po oitopolwahoololo yokoumbuwanhu woshilongo oko natango ta ka longifa omhito ei opo a ka popye novaleli vokoHardap noko//Kharas,” Omushangwa osho wa ti ngaho.

Oyoongalele ei otai ka kundafana kombinga yeenghundafana pokati kaGermany naNamibia.

“Pelesidente natango okwa hala okukakundafana novaleli vopamufyuululwakalo vokoitopolwahoololo oyo kwa li ya kumwa nai komadipao a nghi na nghenda oo kwa li a ningwa kuGermany momudo 1904,” Ombelewa ya pelesidente osho ya ti ngaho.

Mbumba natango ota ka ninga oyoongalele noshiwana shaNamibia osho sha kumwa koshinima eshi.

“Oshiwana shaNamibia otashi ka pewa ouyelele kutya oyoongalele oyo otai ka kala ko naini neenghundafana otadi ka kala di na sha naasho sha pumbwa okuningwa po opo ku totwe epandja lipe lekwatafano pokati kaNamibia naGermany kombinga yoshikumungu shomadipao a nghi na nghenda oo a ningwa momudo 1904,” Omushangwa osho wa ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News