Itula okwa kunghilila Swapo aha ningile ovakondjifi vaye omatilifo

Pelesidente wongudu yoIndependent Patriots for Change (IPC) Panduleni Itula okwa kunghilila oSwapo kutya ongudu yaye itai ke lididimikila nande omatilifo.

Itula eshi kwa li ta popi kokambeina yongudu yaye koshakati mOlomakaya okwa ti kutya ongudu tai pangele oya ninga oshivilo pefimbo limwe alike opo ongudu yaye kwa li ya ongala koshitopolwahoololo shaShikoto kOniipa.

Omuunganeki woSwapo koshitopolwahoololo shaShikoto Armas Amukwiyu eshi a dengelwa onghela opo a tye ko sha kombinga yoshiima shi li ngaha okwa ti Swapo ina ningila nande IPC omambadapaleko.

Okwa ti Itula okwa hala ashike okumana po efimbo loSwapo.

“Oshoongalele shetu okwa li sha longekindwa nale nokakwa li oshoongalele shoshiwana, okwa li oshoongalele shelelo,” Amukwiyu osho a ti ngaho.
Omuunganeki koshikandjo shaNiipa Paulus Shimakeleni eshi kwa li ta dengelwa opo a tye ko sha ina monika.

“Oshinima eshi sha ningwa kOniipa eshi Swapo kwa li a unganeka oshivilo pefimbo limwe noshetu inashi tambulwa ko vali moNamibia omu. Otushi shi shi kutya kave na vali omikalo dokuninga oinima yavo ndee paife ova tala ashike mwaasho hatu ningi,” Itula osho a ti ngaho
Okwa ti ongudu yaye oya fimaneka oufemba wongudu yopapolotika keshe opo i kufe ombinga momahoololo, ashike kai shi nee kombinga oyo Ovanamibia kwa li va mbadamekwa kehangano loukoloni momudo 1960 fiyo 1970.

“Ohatu va ningi eshi twe va ningila [ovakolonyeki] ngee otave tu shindi. Ohatu va kufa mo melelo, ashike inatu kwata onghone. Natu kale tu na efimaneko nokovakondjifi vetu,” Itula osho a ti ngaho.

Okwa hanyena Swapo eshi vati a ti ongudu yaye oi kwetelwe komesho koilongo oyo ya hala okukwatela Namibia komesho shaashi vati omuleli woIPC okwe lihonga koUnited Kingdom (UK), omanga ovaleli vamwe voSwapo navo ve lihonga koUK nokoAmerika.

“Ulikile nge omuleli umwe mongudu omo ehe na ouhongelwe wa dja koEurope,” Itula osho ati ngaho.

Okwa ti oo a li nale pelesidente woshilongo Hage Geingob naao e li pelesidente woshilongo paife Nangolo Mbumba ove lihonga koAmerika.

Itula okwa ti omushiiviveta Peter shivute, omhupanguli Petrus Damaseb, omunashipundi meumbo lopashiwa, Peter Katjavivi naminista woikwameni, omatembu neameno Albert Kawana aveshe ove lihonga koUK.

“Oko nde va hanga kwinya nondi va shi aveshe shaashi ame okwa li omuleli wavo. Ame okwa li omuleli wovalihongi voSwapo moUK okudja mo1981 fiyo 1988. Aveshe ondi va shi. Aveshe ove lihongo moilongo oyo, oshike vo vehe shi okanyamukulwa?” Itula osho a pula ngaho.
Natango eshi kwa li ta popi poshivilo opo tuu opo, omupedu pelesidente woIPC Trevino Forbes okwa ti Ovanamibia ova kala ve li mekwatafano lomahepeko naSwapo”.

Okwa ti ongudu ei oyo ashike ongudu tai dulu okumangulula Ovanamibia.

“KAPU NA PELESIDENTE WOMUKULUKADI’

Ovayambididi vamwe voIPC ova ti kutya itava efa nande va lelwe komukulukadi.

Omupopiliko wongudu yoIPC Immanuel Nashinge okwa ti ovakwashiwana aveshe ove na emanguluko va ninge eshi va hala. Oshilongo osha manguluka.

Nashinge okwa ti vali ovaleli voSwapo vamwe navo ova kala nokupopya oinima iyi kombinga yapelesidente woIPC Panduleni Itula.

“Ondi shi shi nawa kutya ovanhu ovo tava ti itava lelwa komukulukadi ovalanduli voSwapo shaashi ovalanduli voIPC ihava popi oinima i li ngaho.

“Ngee ohatu popi oshili nashe melelo loIPC otu na mo ovakulukadi. Elalakano letu natango otali ti ashike Namibia oye tete, ndee atusheni otwa Namibia,” Osho a ti ngaho.

Omunandjungu moinima yapamba oukakwashikekookanhu Rosa Namises, okwa pula Ovanamibia opo va yandje eyambidido koomeme ovo ve li melelo.

“Ngaashi naana ootate va kala melelo ongopelesidente efimbo lile, navo ove na omapuko. Ovakulukadi navo ohava dulu okuninga omapuko, ashike otu na okuxulifa po okuvalyatela pedu.

“Ovakainhu ove na eenghono nowino owa holola kutya ovakainhu ovanandjungu ovo va eta po ovalumenhu ovanandjungu vehe na evatelo la sha ashike ova dula okuya komesho.

“Ouleli ohau dalwa omunhu. Kapu na nande omulandu wa sha we lihonga mofikola oo tau ku longo nghee u na okukala omuleli muwa,” Osho a ti ngaho.

Omundjadjukununi woikwapolotika Ndumba Kamwanyah, okwa ti IPC ne likelele okupopya omapopyo e li ngaho shaashi otaa kakeke edina longudu.

“Konima yeedula 34 demanguluko ndee natango otu na ashike ovanhu ve li konima nai. Ovakwashiwana okwa li va pumbwa okukala va kula ndee inava ninga omatokolo she likolelela komaitavelo kutya omulumenhu oye ashike ta dulu ukulele. Osha teelelika nande ongaho kutya ovakainhu vetu ovo va hala okukufa ombinga momahoololo oupelesidente otava ka taalela omaupyakadi eli ngaha momahoololo oo twa taalela.”

Hamushangadjai woSwapo Sophia Shaningwa Oshoondaxa okwa ti: ‘Owa hala okumana po efimbo lange. Nyee vanhu onye keshe fimbo otamu longo ashike noinima yongaho ndee osho osho hamu futilwa, onghee nee inanda komesho ndee to shange eshi wa hala.”

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News