Banner 330x1440 (Fireplace Right) #1

Epangelo ola hala okutula oifendela koshuuka

Iipumbu Shiimi

Epangelo oli na ondunge yokutota po oifendela yoshuuka osho tashi ka pula okuya meendjato dovalandi unene nande otava longo nale noudjuu neyopombada leendado noupyakadi woshikukuta. Minista woshimaliwa Iipumbu Shiimi okwa ti oshinima eshi shoifendela ipe, otashi ka kuma unene oinima oyo ya nyika oshuuka. Okwa li ta popi pefimbo lokukundafana omutengenekwafaneko mOvenduka onguloshi yOmaandaxa.

Oifendela yoshuuka oya nuninwa okushunifa pedu okulya nokunwa oinima oyo i na oshuuka, pakuninga oinima ei i hadi oshuuka i na ondilo okulanda.

“Okulya oshuuka ohaku eta omaupyakadi ahapu moshiwana. Otashi dulika nokuli osho shi li etomeno eshi hatu tula shihapu moundjolowele,” Shiimi osho a ti ngaho.

Okwa denga omufindo kutya oilongo ihapu oi na oifendela yoshuuka ndee ta ti ota pula ovanambelewa ovo ve li moshikondo shoifendela moministili opo va konakone nghee Namibia naye ta dulu okutula moilonga oshinima eshi.

“Onda pumbwa okupula ovanailonga pamwe naame ovo ve li moshikondo shomilandu doifendela opo va ninge omakonakono amwe opo tu mone ngee ohatu dulu ngaa okuya komesho nasho ndee hatu tula oshinima sha fa opo moilonga. Otwa pumbwa okushiiva kutya onaini hatu tameke oshinima eshi, opondodo ilipipo hatu tula oifendela ei nefimbo la wapala kutya onaini,” Shiimi osho a ti ngaho. Natango, Josefina Mbeha, omulandifi womomapandaanda, Etivali okwa ti ke shi kutya oifendela yoshuuka otai ke mu kuma ngahelipi paumwene nopangeshefa yaye.

“Kandi shi ngee oshiwa ile kashiwa. Hakeshe umwe ta dulu okulanda ocoke keshe efiku. Kapu na oimaliwa yaasho. Ashike kovakengeli, mutu otashi dulu okukala oupyakadi ngee ondado oi li pombada neenghono. Ovanhu ngaashi ame ohatu nu ashike omeva ile oukulu, shaashi kave na ondilo unene,” Osho a ti ngaho.

Ashike nee, okwa ti okutula oifendela koshuuka otashi mu ningi ongeshefa yaye idjuu navakwao ovo hava longo oilonga ya fa yaye.

“Okuninga oshuuka i na ondilo kashi shi oshinima shiwa neengeshefa odo tadi longo noudjuu nale. Nande okulanda momwaalu muhapu mutu otaku ningi ku na ondilo neenghono. Epangelo nali dilaadile nokombinga yetu, ovafyoona, ndee inali i ninga i na ondilo unene,” Mbeha osho a ti ngaho.

Natalie Minaar, oo ha landifa peumbo, okwa lundila epangelo kutya alushe ohali tula ashike eendado pombada inali tala ovanhu ovo ve na oiyemo ishona.

“Epangelo alushe otali kongo ashike oimaliwa okudja kufye. Omaupyakadi etu omahapu nale ndee paife natu futu vali oimaliwa ihapu, yoshuuka. Ova hala okuninga oshimaliwa ashike ova dimbwa omaupyakadi oo tu na,” Osho a ti ngaho.

Okwa ti vali oshuuka ohai longifwa moinima ihapu yakeshe efiku noya talika ko kutya oya fimana kovanhu vamwe.

“Oinima ihapu oyo hatu li ohai pumbwa okuya oshuuka. Ngee ova tula ko oifendela ihapu, ohatu ka lya shike? Efimbo limwe owa pumbwa okulanda oshinamunate shaashi owe shi lilongela. Kashi shi keshe efiku. Keshe shimwe otashi ningi ondilo,” Minaar osho a ti ngaho. Nafimane Hamukoshi wokehangano ledina Economic and Social Justice Trust Etivali okwa ti okweeta po oifendela yoshuuka otashi dulika shi kale shi na omauwa nomawii kovanhu ovo ve na oiyemo i li pedu.

“Omanga tashi lalakanene okushunifa elongifo loshuuka pedu nokuxwepopeka oundjolowele woshiwana, otashi dulika shi etele ovanhu vamwe oupyakadi woshimaliwa,” Hamukoshi osho a ti ngaho.

Okwa ti kutya opo ku kelelwe oshinima eshi, epangelo otali dulu okukala hali kufa oshimaliwa tashi di moifendela yoshuuka opo li va tele mokufu oikulya oyo i na oundjolowele, eepolohalama doikulya oyo ya pumbiwa momalutu nosho yo omahongo oundjolowele moshiwana.

Shimwe vali, okuyandja opendjela otaku dulu okuvatela mokuxwepopaleka omumbwe yoshimaliwa momaumbo omo mu na oiyemo i li pedu, kukwashilipalekwe kutya otava dulu okulanda oikulya oyo i na oukolele, osho a weda po ngaho.

OMAUWA KOUNDJOLOWELE

Omukulunhuwiliki wehangano ledina Nutrition and Food Security Alliance of Namibia Ben Schernick okwa ti Namibia okwa taalela osho hashi ifanwa onghatu onhinatu yomanyutu.

Schernick okwa ti oifendela yoshuuka otai shunifa pedu elongifo loshuuka, osho tashi eta okushunifa pedu oupyakadi woinima i na sha neondo ngaashi ohonde ya londa, oudu woshuuka, oupyakadi wopamadilaadilo, ombada, okaangela nosho yo onghalamwenyo ixupi.

Okwa weda po vali ta ti oinima oyo i na oshuuka ohai ningi oundjolowele wovanhu vamwe pombanda, osho yo oshikondo shouhaku.

“Elunduluko eli otashi dulika liha ningwe diva, ashike okonima yefimbo ndee oli na okweeta omauwa kombinga youndjolowele lelalela. Ashike nee, otu na okutambula ko kutya oshuuka pamikalo adishe ohai nyanauna ovanhu, onghee nee oshikako shokulundulula oikulya yavo yoshuuka otashi dulika shiha kale shipu kovanhu vamwe. Molwoshinima osho, omalongo kombinga yoikulya oyo ya pumbiwa molutu, ngaashi okupitila mo ‘Nutrition-for-Health’ yetu otai dulu okukala ya fimana mokulongela kumwe nomilandu,” Schernick osho a ti ngaho.

In an age of information overload, Sunrise is The Namibian’s morning briefing, delivered at 6h00 from Monday to Friday. It offers a curated rundown of the most important stories from the past 24 hours – occasionally with a light, witty touch. It’s an essential way to stay informed. Subscribe and join our newsletter community.

AI placeholder

The Namibian uses AI tools to assist with improved quality, accuracy and efficiency, while maintaining editorial oversight and journalistic integrity.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!


Latest News