Oshitopolwa shaHangwena onkene sha taalelwa komashongo ogendji ngoka ga guma nayi aakalimo, nomashongo ngoka oga kwatela mo onkalo yoshikukuta.
Pethimbo lyomuloka gwa piti, oshitopolwa shaHangwena shimwe shomiitopolwa monooli yoshilongo shoka sha yakula omvula onshona, naashoka oshe eta eteyo lya nkundipala, osho wo uulithilo tawu nyangwaanyangwa.
Pauyelele wa gandjwa kungoloneya gwoshitopolwa shaHangwena, Walde Ndevashiya, aaniimuna yamwe oya tameka okumbombolokela koAngola nelalakano lyokukonga uulithilo.
Ndhoka ngoloneya okwe dhi popi pethimbo lyetumwalaka lyoshigwana kombinga yonkalo yoshitopolwa shawo, omasiku ga zi ko.
“Ombelewa ya ngoloneya oya kala tayi yakula omaindilo okuza kaaniimuna nokaaleli yopamuthigululwakalo opo ku ningwe oonkundathana pokati kaNamibia naAngola kombinga yuulithilo, ando yi pewe epitikilo lyopaveta oku ka lithwa moAngola,” osho ngoloneya a popi ngaaka.
Omolwonkalo ndjoka yAanamibia unene tuu moshitopolwa shawo, haya fala iimuna yawo koAngola oku ka konga uunapelo uuna sha kukuta, Ndevashiya okwi indile epangelo li ninge onkambadhala yokutala ngele otali vulu okugandja uuthemba waaniimuna ya kale haya ka litha iimuna yawo moshitopolwa shaCunene noshaCuando Cubango moAngola.
“Shoka otashu ulike kutya opu na ompumbwe opo omapangelo gopaali, lyaNamibia nolyaAngola, ga ye moonkundathana kombinga yaaniimuna Aanamibia okukala taya litha moAngola,” osho Ndevashiya a popi ngaaka.
Ngoleneya okwa popi kutya kakele komuloka gwa nkundipala, efundja ndyoka kwa li lya zi koAngola petameko lyomvula nokuthiga oyendji pomutenya olye eta ya kale inaaya longa omapya gawo numvo, nonkene otaya pumbwa eyambidhidho lya kola okuza kepangelo.
“Shi ikwatelela koshizemo shopetameko kombinga yefundja, omapya ogendji oga li kohi yomeya, naashoka oshe eta eteyo lya nkundipala kaakwashigwana oyendji. Opo nee ku kwathelwe mboka ya gumwa noonkondo kefundja, aakwashigwana otaya pumbwa ekwatho okuza kepangelo okupitila mehawaleko lyiikulya yoshikukuta,” osho a popi ngaaka.
Omwedhi gwa zi ko sho omukuluntuwiliki gwOmbelewa yOmuprimaminista, I-Ben Nashandi a pulwa kombinga yelandulathano lyoshikukuta, okwa yamukula tati: “Ohatu kala twi ikwatelela komitungilo dhopashitopolwa opo dhi gandje mpoka pu na ompumbwe kungoloneya opo iikumungu mbyoka yi yapukilwe kombelewa yomuprimaminista. Ookansela oyo haya kala omeho nomakutsi ngoka ge li mokati koshigwana. Ooyene yomikunda naya longele pamwe nookansela yawo opo ku tothwe mo omagumbo ngoka taga nana nondatu opo uuyelele wu gandjwe komutungilo gwopashitopolwa yo ya vule okupewa omakwatho.”
Omwedhi mbali dha piti Okabinete oka gandja elombwelo kOmbelewa yomuprimaminista opo yi tameke okugandja oshikukuta komagumbo ngoka ga dhengwa kondjala noonkondo moshitopolwa sha//Kharas, Hardap osho wo shaMaheke, stashi ningwa okuza momasiku 1 Juli 2023 sigo 31 Maalitsa 2024.
ONKALO YOMAHUPILO
Ngoloneya okwa popi wo kutya oshitopolwa shawo osha dhengwa pevi noonkondo ngele otashiya konkalo yomahupilo molwashoka omangeshefelo oga shuna pevi, naashoka oshe eta ookastoma tadhi nyangwaanyangwa moshitopolwa, omapungulilo gaanangeshefa ge li pevi osho wo iiyemo yaanangeshefa tayi shongola.
“Onkalo ndjoka oya nkundipaleka ehumokomeho lyomahupilo moshitopolwa noshe eta ondilo miinima ngaashi miikulya, iinima mbyoka tayi etwa moshilongo, osho wo mbyoka tayi tumwa pondje yoshilongo,” osho a popi ngaaka.
Ashike nando ongaaka, Ndevashiya okwa popi kutya oshitopolwa shawo osha taalela okumona eyambulopo lyiinyangadhalwa yomahupilo okupitila miituthi yomauliko giipindi, sha landula sho ya kala ya mwena po muule woomvula ndatu dha piti omolwombuto yocorona ndjoka kwa li ya dhenge oshilongo.
Okwi indile aakalimo yomoshitopolwa unene tuu aagundjuka ya kuthe ko oompito ndhoka dhomapendulopo gomahupilo nomaako agehe opo ya shilipaleke kutya oya kutha ombinga momangeshefelo.
Pokati mpoka, oshitopolwa shaHangwena onkene sha taalelwa komashongo gokutula miilonga omathaneko goopolohalama ndhoka dha dhiladhilwa dhomapendulopo.
Ngoloneya okwa popi kutya yimwe yomwaambyoka ongaashi, oopate dha nika iipa yombwa, ompumbwe yomeya ga yela, ndjoka tayi etwa kiikwaniipangitho yokuthikitha omeya tayi shongola.
Kombinga yelongo, Ndevashiya okwa popi kutya oshimaliwa shoka inaashi gwana osho sha ya moshipala ooprojeka dhiilonga nodhomapendulopo.
Okwa popi kutya etaambo lyaanona moosikola otali londo omvula kehe, unene tuu ngaashi mEenhana, mondolopa yaHelao Nafidi osho wo mOkongo, naashoka otashi eta ompumbwe yi li pombanda ngaashi yoongulusikola.
Ndevashiya okwa popi kutya moshitopolwa shawo omu na owala oosikola hetatu ndhoka dhi na omihandjo, nodhe edhilila aanona ye li 274 okuza maanona ye li 121 393.
Opo ku kandulwe po uupyakadhi mboka, ngoloneya okwi indila elongelokumwe olyo li kale po.
In an age of information overload, Sunrise is The Namibian’s morning briefing, delivered at 6h00 from Monday to Friday. It offers a curated rundown of the most important stories from the past 24 hours – occasionally with a light, witty touch. It’s an essential way to stay informed. Subscribe and join our newsletter community.
The Namibian uses AI tools to assist with improved quality, accuracy and efficiency, while maintaining editorial oversight and journalistic integrity.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!





