Oompanda mbali dhi iyaka moshikunino shEtosha

Oompanda mbali dhi iyaka moshikunino shEtosha

KANSELA gwOshikandjohogololo sha Ruacana tate Lazarus Kornelius okwa lombwela The Namibian oshiwike shika kutya oompanda mbali odhiiyaka mo mOshikunino shIinamwenyo shEtosha notadhi piyaganeke mUninginino wUukolonkadhi mOshikandjohogololo sha Ruacana mOshitopolwa sha Musati.

Kansela Kornelius ta ti oompanda ndhika mbali mOshikunino shIinamwenyo odha zile mo oshiwike sha zi ko. Dha pitila pomahala gamwe gondhalate ndjoka ya teyagulwa koondjamba omathimbo ga zi ko na inayi pangelwa we kAagameni yIiyamakuti noyOshikunino shoka shIinamwenyo.Kolele ta ti kutya oompanda ndhoka ngashiingeyi odhi li tadhi adhika momaluhwa gomikunda ngashi Okarukwa nOtjorute popepi nOkamboola muuninginino wUukolonkadhi mOshikandjo she sha Ruacana, ano popepi noRuacana mpoka.Kansela ta ti kutya sho oompanda ndhika dha zi mo mOshikunino nokwiiteyela ngawo mOshikandjohogololo she, moka dhi li tadhi piyaganeke nokutilitha oshigwana shaamoka, okwe dhi lopota kOmbelewa yEgameno lyiiyamakuti mOshitopolwa shawo sha Musati, nAanambelewa oye mu uvanekele taya ka ungaunga nadho noku dhi shunitha ko kOshikunino.Kansela pokati mpoka, okwa ti kutya okwa indila koshigwana she shi kale kokule noompanda ndhoka, molwashoka oohahu notashi vulika dhi ningile omuntu uuhwapindi meendelelo.Mokupopya nOmukuluntugameni gwIiyamakuti mOshikondo shoOkugamena Iiyamakuti pOngwediva omusamane Evalistu Nghilai, okwa ti kutya ekalomo lyoompanda muuninginino wUukolonkadhi mOshikandjohogololo sha Ruacana oye li lopotelwa nale noye li nale taya kongo mo oompanda ndhoka.Nghilai ta lombwele The Namibian kutya iithitukuti mbyoka oya nika oshiponga, na kayi shi naanaa iipu okuhingwa kaantu ye li koompadhi.Onkee oya lopota kOmuwiliki gwawo gwOshikondo shOkugamena Iithitukuti, Ben Beitell kOvenduka, ngoka a uvaneke kutya otaya tumu meendelelo uudhagadha nenge okadhagadhaga, ke ye ke ya kwathele mokukonga oompanda ndhoka noku dhi tidhila ishewe kOshikunino shIinamwenyo hoka dhi iyaka.”Ondi wete kutya muule woshiwike shika, oompanda ndhoka otu na oku dhi mona nokukala twe dhi shunitha kOshikunino shIinamwenyo meendelelo ngashi tashi vulika, oshoka itadhi vulu okukala mokati kaantu ngawo, otashi vulika dhi ya monithe oshiponga nenge dhi dhipagwe kaakwashigwana, “tate Nghilai ta ti ngawo.Oompanda dhodhene iithitukuti ya pumba noya simana.Yi na ondilo lela nohayi vulu okweetela oshilongo moka dhili uuyamba uunene.Unene tuu olwiinga lwadho ndoka lu li kombanda yeyulu, olu na ondilo noonkondo.Onkee ano ohadhi silwa nawa oshimpwiyu nokukodhililwa wo nawa kOmapangelo moka dhi li.Aakwashigwana, unene tuu mboka ye na oohambo kooha dhodhalate yOshikunino shIinamwenyo otaya nyenyetele Uuministeli wOmidhingoloko nIihwa, unene tuu Oshikondo shEgameno lyIiyamakuti, sho itaya sile nawa oshimpwiyu ondhalate yoshikunino shoka.Taya ti kutya oya oya noonkondo pomahala ogendji, nopomahala gamwe ogendji oya teyagulwa po koondjamba na inapu opalekwa we konima yaashoka.Aakalimo naawiliki yawo momahala moka, unene tuu aaniimuna otaya indile kEpangelo li kale tali sile nawa oshimpwiyu ondhalate ndjoka nOshikondo shEgameno lyIiyamakuti shi kale tashi sile nawa iiyamakuti yasho oshimpwiyu noku yi kaleka koshikunino shoka kayi iyake ko nokuya mokati koshigwana niimuna yasho nokupiyaganeke ngawo.Oonkoshi, oondjamba nooshimbungu nayo ohaya gwaya ko koshikunino nokuya okulya po iimuna yaanahambo kombinga yuumbangalantu wondhalate yOshikunino, ano kombinga yOshitopolwa shoka sha li hashi ithanwa nale Owambo.Dha pitila pomahala gamwe gondhalate ndjoka ya teyagulwa koondjamba omathimbo ga zi ko na inayi pangelwa we kAagameni yIiyamakuti noyOshikunino shoka shIinamwenyo.Kolele ta ti kutya oompanda ndhoka ngashiingeyi odhi li tadhi adhika momaluhwa gomikunda ngashi Okarukwa nOtjorute popepi nOkamboola muuninginino wUukolonkadhi mOshikandjo she sha Ruacana, ano popepi noRuacana mpoka.Kansela ta ti kutya sho oompanda ndhika dha zi mo mOshikunino nokwiiteyela ngawo mOshikandjohogololo she, moka dhi li tadhi piyaganeke nokutilitha oshigwana shaamoka, okwe dhi lopota kOmbelewa yEgameno lyiiyamakuti mOshitopolwa shawo sha Musati, nAanambelewa oye mu uvanekele taya ka ungaunga nadho noku dhi shunitha ko kOshikunino.Kansela pokati mpoka, okwa ti kutya okwa indila koshigwana she shi kale kokule noompanda ndhoka, molwashoka oohahu notashi vulika dhi ningile omuntu uuhwapindi meendelelo.Mokupopya nOmukuluntugameni gwIiyamakuti mOshikondo shoOkugamena Iiyamakuti pOngwediva omusamane Evalistu Nghilai, okwa ti kutya ekalomo lyoompanda muuninginino wUukolonkadhi mOshikandjohogololo sha Ruacana oye li lopotelwa nale noye li nale taya kongo mo oompanda ndhoka.Nghilai ta lombwele The Namibian kutya iithitukuti mbyoka oya nika oshiponga, na kayi shi naanaa iipu okuhingwa kaantu ye li koompadhi.Onkee oya lopota kOmuwiliki gwawo gwOshikondo shOkugamena Iithitukuti, Ben Beitell kOvenduka, ngoka a uvaneke kutya otaya tumu meendelelo uudhagadha nenge okadhagadhaga, ke ye ke ya kwathele mokukonga oompanda ndhoka noku dhi tidhila ishewe kOshikunino shIinamwenyo hoka dhi iyaka.”Ondi wete kutya muule woshiwike shika, oompanda ndhoka otu na oku dhi mona nokukala twe dhi shunitha kOshikunino shIinamwenyo meendelelo ngashi tashi vulika, oshoka itadhi vulu okukala mokati kaantu ngawo, otashi vulika dhi ya monithe oshiponga nenge dhi dhipagwe kaakwashigwana, “tate Nghilai ta ti ngawo.Oompanda dhodhene iithitukuti ya pumba noya simana.Yi na ondilo lela nohayi vulu okweetela oshilongo moka dhili uuyamba uunene.Unene tuu olwiinga lwadho ndoka lu li kombanda yeyulu, olu na ondilo noonkondo.Onkee ano ohadhi silwa nawa oshimpwiyu nokukodhililwa wo nawa kOmapangelo moka dhi li.Aakwashigwana, unene tuu mboka ye na oohambo kooha dhodhalate yOshikunino shIinamwenyo otaya nyenyetele Uuministeli wOmidhingoloko nIihwa, unene tuu Oshikondo shEgameno lyIiyamakuti, sho itaya sile nawa oshimpwiyu ondhalate yoshikunino shoka.Taya ti kutya oya oya noonkondo pomahala ogendji, nopomahala gamwe ogendji oya teyagulwa po koondjamba na inapu opalekwa we konima yaashoka.Aakalimo naawiliki yawo momahala moka, unene tuu aaniimuna otaya indile kEpangelo li kale tali sile nawa oshimpwiyu ondhalate ndjoka nOshikondo shEgameno lyIiyamakuti shi kale tashi sile nawa iiyamakuti yasho oshimpwiyu noku yi kaleka koshikunino shoka kayi iyake ko nokuya mokati koshigwana niimuna yasho nokupiyaganeke ngawo.Oonkoshi, oondjamba nooshimbungu nayo ohaya gwaya ko koshikunino nokuya okulya po iimuna yaanahambo kombinga yuumbangalantu wondhalate yOshikunino, ano kombinga yOshitopolwa shoka sha li hashi ithanwa nale Owambo.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News