Onkalo yombepo oya lunduluka shi iwetikile: Omupilima ta ti

Onkalo yombepo oya lunduluka shi iwetikile: Omupilima ta ti

M OKUTALA onkalo sho yi li ngashiingeyi, Omuprimaminsita Nahas Angula okuwete kutya onkalo yombepo oya lundula shili na shika otashi monikila momalunduluko ogendji muuntshitwe.

Angula okwa ti nonande ye ke shi omutseyinawa miinima yi na sha nomidhingoloko, ye okwa mona omalunduluko ogendji muuntshitwe ga etwa kelunduluko monkalo yombepo. “Omalunduluko ngaka oge li wo moshitopolwa shomOnooli moka nda valelwa nonda putukila.”Moshitopolwa shika, miishana ihamu mene we iimeno mbyoka ya li hayi mene oomvula omathele dha zi ko, ngashi omwiidhi gwokukumba oondunda ngoka gu li oshinima sha simana noonkondo kaantu yetu yokomikunda,” Angula ta popi ngaaka.Shika okwa li e shi popi poshigongiilonga shimwe shomasiku gane shoka sha li mOvenduka omasiku ga zi ko shaaniilonga aakuluntu yIigwanahangano mu Afrika, sha li tashi popi nkene ku na okushunithwa pevi omaupyakadhi ngoka kwa tegelelwa ga ka etwe kelunduluko monkalo yombepo.Angula okwa ti ngashiingeyi miishana yomOnooli ohamu mene ashike omagwanga gamwe omakwiilongo kage na oshilonga sha sha, ta tsikile ko kutya omvula ihayi loko we nawa ngashi sha li nale.”Pehala lyokutameka okuloka mu Septemba nenge mu Oktoba, ohayi ka loka mu Januali nenge mu Febuluali,” ta tsikile ko ngaaka.Opo nee aanamikunda mboka omapya gawo ga tala ashike momumvula, oye na nee okulundulula nee omathimbo gawo gokutameka okukuna, opo ga kale taga endele pamwe nomalunduluko ngaka.Otaku popiwa kutya Namibia oku li shimwe shomiilongo mbyoka tayi ka gumwa nayi kelunduluko monkalo yombepo molwashoka, omudhingoloko gwasho ogwa kukuta noonkondo.Ano Namibia iha mono omvula yi li nawa.Uunamapya otau ka shuna pevi, oonzo dhomeya otadhi ka kala dha pumba omanga oonzo dhomefuta nadho tadhi ka shuna wo pevi.Momumvo 2004, Uuministeli wEgameno lyOmidhingoloko nOmatalelopo owa li wa pititha okambo kedhina “Namibia nElundulo lyOnkalo yOmbepo,” ta ka popi shoka aantu ye na okuninga po mokushunitha pevi elunduluko lyonkalo yombepo moshilongo.Opo nee uuyelele mbuka u thike kaantu oyendji moshilongo, okambo haka oka fatululwa momakala gane omavalelwamo: Oshiwambo, Otjiherero, Damara-Nama nOshimbulu.Pamakonakono ga ningwa po kehangano lyedhina Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), ndyoka li na sha nokutala kutya onkalo yombepo muuyuni oya lunduluka shi thike peni, iilongomwa momapya ngoka gi ikwatelela owala komvula – otayi ka shuna pevi noopelesenda 50 sho taku ka thikwa komumvo 2020.”Omalunduluko ngaka oge li wo moshitopolwa shomOnooli moka nda valelwa nonda putukila.”Moshitopolwa shika, miishana ihamu mene we iimeno mbyoka ya li hayi mene oomvula omathele dha zi ko, ngashi omwiidhi gwokukumba oondunda ngoka gu li oshinima sha simana noonkondo kaantu yetu yokomikunda,” Angula ta popi ngaaka.Shika okwa li e shi popi poshigongiilonga shimwe shomasiku gane shoka sha li mOvenduka omasiku ga zi ko shaaniilonga aakuluntu yIigwanahangano mu Afrika, sha li tashi popi nkene ku na okushunithwa pevi omaupyakadhi ngoka kwa tegelelwa ga ka etwe kelunduluko monkalo yombepo.Angula okwa ti ngashiingeyi miishana yomOnooli ohamu mene ashike omagwanga gamwe omakwiilongo kage na oshilonga sha sha, ta tsikile ko kutya omvula ihayi loko we nawa ngashi sha li nale.”Pehala lyokutameka okuloka mu Septemba nenge mu Oktoba, ohayi ka loka mu Januali nenge mu Febuluali,” ta tsikile ko ngaaka.Opo nee aanamikunda mboka omapya gawo ga tala ashike momumvula, oye na nee okulundulula nee omathimbo gawo gokutameka okukuna, opo ga kale taga endele pamwe nomalunduluko ngaka. Otaku popiwa kutya Namibia oku li shimwe shomiilongo mbyoka tayi ka gumwa nayi kelunduluko monkalo yombepo molwashoka, omudhingoloko gwasho ogwa kukuta noonkondo.Ano Namibia iha mono omvula yi li nawa.Uunamapya otau ka shuna pevi, oonzo dhomeya otadhi ka kala dha pumba omanga oonzo dhomefuta nadho tadhi ka shuna wo pevi.Momumvo 2004, Uuministeli wEgameno lyOmidhingoloko nOmatalelopo owa li wa pititha okambo kedhina “Namibia nElundulo lyOnkalo yOmbepo,” ta ka popi shoka aantu ye na okuninga po mokushunitha pevi elunduluko lyonkalo yombepo moshilongo.Opo nee uuyelele mbuka u thike kaantu oyendji moshilongo, okambo haka oka fatululwa momakala gane omavalelwamo: Oshiwambo, Otjiherero, Damara-Nama nOshimbulu.Pamakonakono ga ningwa po kehangano lyedhina Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), ndyoka li na sha nokutala kutya onkalo yombepo muuyuni oya lunduluka shi thike peni, iilongomwa momapya ngoka gi ikwatelela owala komvula – otayi ka shuna pevi noopelesenda 50 sho taku ka thikwa komumvo 2020.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News