HAMUSHANGA omukulunhu moshikondo shehongo, Sanet Steenkamp, okwa ti epangelo itali ka pitika vali nande ovanhu vopaumwene va kale noitai-fikola.
Meenghundafana odo a ninga no The Namibian oshivike eshi, Steenkamp okwa ti ovanhu ava ve na nale eefikola dopaumwene ndee ova hala okutamununa mo omayakulo avo, tava patulula oitai-fikola keenhele dimwe di lili, itava ka pitikwa vali okushi ninga. Ponhele yokupatulula oitai-fikola, otava ka indilwa va shangife ofikola i lili opo ku keelwe elyalyakano.
Steenkamp okwa popya ta yambidida okatendo ke nasha neefikola dopaumwene ke li monhotwaveta yehongo oyo ya tulwa poshitaafula mOshoongalele shopashiwana ku Minista Katrina Hanse-Himarwa oshivike sha dja ko.
Onhotwaveta otai lalakanene okukaleka po ehongo lopetameko la manguluka nokushilipaleka ehongo longushu, olo inali patela ovanhu vamwe pondje, navali otali kwatele po oufemba wovanafikola.
Onhotwaveta ipe, oyo tai pingena po omhango ikulu yomudo 2001, otai tulile po eefikola dopaumwene omangabeko.
Paveta ipe, eefikola adishe dopaumwene hadi yandje ehongo lopetameko, odi nokukala de lishangifa vo oovene veefikola dopaumwene itava ka pitikwa vali va kale ve na oitaifikola i li koshi yeefikola edi da shangifwa, naau ite liufa komhango ota ka katukilwa onghatu, ta futifwa eeN$50 000 ile a pewe ehandu lodolongo loulefimbo inau konda peedula mbali ile a pewe omahandukilo aeshe avali.
Omhango ipe otai yandje oufemba koshikondo shehongo shi pate eefikola da tya ngaho nokukatukila oovene vado onghatu ngeenge va monika nokutya itave liufa komhango.
“Okatendo oke nasha naavo ve neefikola dopaumwene da shangifwa nale ndee ova hala okupatulula oitaifikola yeefikola tuu odo keenhele dimwe di lili. Oshinima sha tya ngaha osha nyika oupyakadi, onghee itashi ka pitikwa vali. Ngeenge mwene wofikola yopaumwene okwa hala okupatulula ofikola vali imwe monhele imwe i lili, oku na ashike okuninga eindilo kolutu lokuninga omakonaakono, ta yandje omikanda nouyelele aushe wa pumbiwa. Keshe shimwe oshi na okukonaakonwa nokushangifwa she likalela,” osho Steenkamp a ti.
Kakele kokupa oshikondo shehongo eenghono dokutonatela eefikola dopaumwene, onhotwamhango otai pe yo oshikondo oufemba wokukufa ko edu lopaumwene li longifwe moipambele yehongo lopetameko moshilongo.
Onhotwamhango otai ti ekufeko ledu oli na okuningwa pakatendo okati-16 kefinamhango laNamibia, nomhango yetopolululo ledu lopaunamapya yomudo 1995, omhango yokukufa ko edu yomudo 1978, na keshe tuu nee vali omhango i nasha nekufeko ledu lopaumwene.
Oovene vedu olo tali kufwa ko pamukalo ou otava pitikwa va ye meenghundafana noshikondo shehongo va kundafane ofuto ei tava pewa.
“Edu otali dulu okukufwa ko meendelelo nande ofuto inai udafanwa manga yo inai futwa manga,” osho onhotwamhango tai yelifa ngaho.
Onhotwamhango otai ufa yo kutya epangelo itali ka pitika omalinyengo opapolitika meefikola daholomende. Eshi osha kwatela mo oikonga yopapolitika, oyoongalele yopapolitika, omapulakata noinyolwa ikwao yopapolitika osho yo omidjalo nomaluvala eengudupolitika kakele ngeenge hamushanga omukulunhu woshikondo shehongo a yandja epitikilo shi ningwe.
Oinyangadalwa yopapolitika otai ka pitikwa ashike kuhamushanga omukulunhu ngeenge oi nasha nehongo ndele kai fi propaganda yongudu ile yeitavelo lonhumba ile longadi navali kai nasha nouwa wopaumwene wopaunangeshefa ile wokuliyambapaleka nokulongifa ovanafikola pamukalo uhe li mondjila.
Otapa ka kala epashukilo la kwata moiti leefikola domaludi aeshe nolomandiki okuyambidida ominghandjo osho yo eepolohalama di nasha nehongo opo ku shilipalekwe kutya omhango oya wanifwa noya tulwa moilonga.
Onhotwamhango otai ufa oshikondo shouhaku shi kale hashi ningi omatalelepo nokuninga omakonaakono opaunamiti ovanafikola novanashilonga vomeefikola.
Oshikondo shouhaku otashi ka ninga yo omakonaakono eenhele, omatungo noikwanoipangifo meefikola nomominghandjo opo ku shilipalekwe oukoshoki meefikola ko ku kelelwe onghalo keshe tai tula oukolele moshiponga.
Koshi yoveta ipe, keshe omunhu a nyona elandulafano shaashi a shiivifa ouyelele wopaumwe u nasha nonghalo yopaunamiti yovanafikola ile a shiivifa ouyelele wa amenwa u nasha noidjemo yomapekapeko a ningwa, ota futifwa eeN$40 000 ile a idililwe modolongo oule weedula nhee, ile a pewe omahandukilo aeshe avali.
Omunhu keshe a kwatwa needjapo douhongelwe dopaukengeleledi naye ota ka handukilwa pamukalo wa faafana.
Onhotwamhango otai ufa nokutya omunafikola ota dulu ashike okutewa mofikola ngeenge elixumbato laye tali tula eemwenyo dovanafikola vakwao novahongifikola moshiponga.
Etewatewo mofikola ile momunghandjo otali ka ningwa ashike kuhamushanga omukulunhu woshikondo shehongo pamayele a pewa kelelonongelo onga onghatu yahauhuuninwa.
Omhango ipe otai yandje kovanafikola novahongifikola meefikola emanguluko lopaitavelo, pehe na oumbada washa ile omatilifo, shimha ashike eitavelo olo itali nyono elandulafano.
Omukulunhuwiliki wo-Sunshine Private School, Nomakando Kangira, okwa ti onhotwamhango otai ka eta elyalyakano linene.
“Kandi wete tashi ka kala sha yukila ko opo omunhu umwaaeke a kale e na ofikola yedina Sunshine Private School moWindhoek nofikola yedina Greenfield Private School koWalvis Bay,” osho a ti.
Kangira okwa ti oshikondo shehongo ngeno nashi ninge ashike omakonaakono meefikola dopaumwene e nasha nonghalo meefikola odo nomufika wado wehongo.
In an age of information overload, Sunrise is The Namibian’s morning briefing, delivered at 6h00 from Monday to Friday. It offers a curated rundown of the most important stories from the past 24 hours – occasionally with a light, witty touch. It’s an essential way to stay informed. Subscribe and join our newsletter community.
The Namibian uses AI tools to assist with improved quality, accuracy and efficiency, while maintaining editorial oversight and journalistic integrity.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!





