OYENDJI miitopolwa yopondingandinga yoshilongo mboka ye li popepi nomatondokelo gomeya oya thigwa pongalangala sha landula omvula onene ndjoka ya ningi omasiku tayi loko, ashike onkalo monooli oshilongo otayi tulitha omutse kepepe.
Omalimbililo gomvula ndjoka ya kala ko onkene taga ingaana maakwashigwana oyendji yomiitopolwa yomonooli yoshilongo mboka oyendji yomuyo haya hupile muunamapya nuuniimuna.
Omvula ndjoka tayi pula olule, oya thiga aakalimo oyendji ya teka omukumo nongashingeyi oye li muumbanda woluteni.
Omapululo gomapaya olundji ohaga tameke muNovemba okuya muDesemba. Ashike mongashingeyi oyendji oye na uumbanda wokuhepeka oonkondo dhayo noshimaliwa omanga omvula kaaye yi wete.
Kuku Sylvia Haikali gwomomukunda Okelemba moshitopolwa shaHangwena okwa hokolola kutya okwa teka omukumo gomvula ndjoka tayi popiwa kaatengeneki ndle itayi thiki. Okwa popi kutya kewete taku ka kala eteyo lya kola nuumvo.
“Pethimbo ndika, ando mboka kwa li ye ya komafudho otaya shuna omapya ga pululwa nale yo oya helela, ashike sigo oompaka, kapu na shoka twa ninga po. Onda kanitha omukumo, nondi wete kutya ethimbo olya pita lyokupulula. Otatu ka lya shike numvo?” osho a pula ngaaka. Omukalimo gwomOkelemba, Simeon Shiwovanu, okwa popi kutya oya tuta nale uuhoho. Etutilo lyuuhoho momapya ohali ningwa aluhe okuza muuKotoba opo ya longekidhile omapya gawo eteyo ewanawa uuna omvula ya loko.
“Otwa tutile uuhoho mepya ngaashi shito, ashike nando ongaaka kandi wete ku na eteyo numvo. Onkalo oya yaga kegonga.
“Kehe mpoka toyi moshitopolwa ota pu popiwa ashike kombinga yomvula ya kala ko. Aantu otaya lili omvula ndjoka itaa yi ya. Kalunga otwe mu ningi shike mbela opo e tu geele ngeyi? Otatu ka lya shike?”
“Itatu vulu nokuli nokwiithana mbakumbaku a pulule molwashoka kapu na omvula,” osho a gwedha po ngaaka.
Lukas Hedimbi, ngoka e na omambakumbaku noha pulula omapya momudhilongoloko gwoshitopolwa shaHangwena, okwa popi kutya numvo ongeshefa ye oyi li othika.
“Numvo kapu na ongeshefa mpaka. Ondi na shili omambakumbaku gaali ashike oge li owala megumbo ga mwena. Omolwa omvula inaa yi hala okuloka, onda kanitha iiyemo mbyoka handi mono okuza momapululo. Shito ando ethimbo ndika, mesiku omuntu oho vulu okupulula omapya nando gaheyali. Kapu na ngoka ta kongo embakumbaku a pulululilwe oshoka kehe gumwe oku na okutokola a tala komvula. Oshinima lela tashi yemateke,” osho a popi ngaaka.
Pokati mpoka, oongoloneya yamwe miitopolwa yomonooli nayo oya holola eikwato pomutima kombinga yomvula ndjoka ya kala ko.
Ngoloneya gwoshitopolwa shaShana Elia Irimari okwa popi kutya oku na uumbanda opo kwaakale eteyo lya kola numvo, nokwa popi kutya aakalimo oyendji inaya hala okupulula omapya gawo omanga omvula inaa yi loka.
Irimari okwa popi kutya numvo aantu oyendji oye na uumbanda wokupulula oshoka omumvo gwa zi ko okwa li ya pulula sho ya tseyithilwa kutya otaku ka kala omuloka gu li nawa ashike nando ongaaka okwa li ya hepeke owala oshimaliwa shawo. Okwa popi kutya oyendji ohaya pulwa oshimaliwa shooN$600 mowili.
“Okwa li ngaa twa mono omvula muDesemba naakwashigwana yamwe okwa li ya pulula nokukuna, ashike ngashingeyi iinima yawo otayi ende tayi ganya,” osho Irimari.
Ngoloneya gwoshitopolwa shaMusati, Erginus Endjala, okwa popi kutya omalimbililo gomvula ina ga guma ashike aantu oga guma wo iimuna.
“Onkalo oya nayipalekwa komapeya ngoka ga lumbu taga hanagula po omahalka guulithilo. Ngele otwa kala inaa tu mona omuloka gwa kola numvo, nena otwa tegelela onkalo ya yaga komuntu yi vule ndjoka yomo2019,” osho a popi ngaaka.
Endjala okwa popi kutya aalimo naaniimuna moshitopolwa shawo oyi ikwatelela ashike komeya gomokanala.
Ngolonela gwoshitopolwa shaShikoto Penda ya Ndakolo kombinga yonkalo yomvula moshitopolwa shawo okwa popi tati: “Oshitopolwa shetu otashi nana nondatu kombinga yomeya molwashoka iikandjohogololo oyindji oyi li mompumbwe yomeya. Otwa popya naNamWater opo ye tu kwathe muupyakadhi mboka moshitopolwa shetu. Otwa fula oomboola ashike omeya ngoka ge li mo oge na oshimongwa nonkene itaga vulu okulongithwa kaantu,” osho Ya Ndakolo a popi ngaaka.
Okwa gwedha po kutya oku na omukumo kutya ngele omvula oye ya omasiku ngaka omapya otaga hwepopala. Okwi indile aakalimo ya kale ashike yi ilongekidha oshoka omvula otashi vulika yi li popepi.
Ombelewatengeni yonkalo yombepo moshilongo, oyi indile aakalimo yomonooli yoshilongo ya ngungumane molwashoka etengeneko otali ulike kutya omvula oya tegelelwa.
“Onkalo yomvula ya tegelelwa moshilongo otayi ulike yi li nawa unene tuu miitopolwa ngaashi shaKunene, shErongo, shaShana, shaShikoto osho wo shaMusati,” osho omukuluntutengeneki Odillo Kgobetsi a popi ngaaka petameko lyoshiwike shika.
In an age of information overload, Sunrise is The Namibian’s morning briefing, delivered at 6h00 from Monday to Friday. It offers a curated rundown of the most important stories from the past 24 hours – occasionally with a light, witty touch. It’s an essential way to stay informed. Subscribe and join our newsletter community.
The Namibian uses AI tools to assist with improved quality, accuracy and efficiency, while maintaining editorial oversight and journalistic integrity.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!







