Omaliko goopenzela ga thika koobiliyuna 35

Omaliko goopenzela ga thika koobiliyuna 35

O SHIKETHA shokupungula openzela mu Namibia osha kolo sigo opoondola oobiliyuna 35 – shoka shithike konyala poopelesenda 83,6 dhiiyemo ayihe yomeni lyoshilongo mbyoka hayi fupipikwa GDP.

Oshinima shika osha li sha tulwa puuyelele komutseyinawa Rainer Ritter ngoka wo e li omukuluntu gwokampani yokutonatela omapungulilo yedhina Namfisa. Okampani yOkupungula oopenzela dhaaniilonga yEpangelo nenge tutye Government Institution Fund (GIPF) ohayi kondola oopelesenda 70 nenge tutye oondola oobiliyuna 24 dhomaliko agehe mu Namibia, omanga omahangano galwe omapunguli goopenzela ge li 500 gi ishangitha moshilongo.Pethimbo ta popi moshigongi oshiwike sha zi ko mOvenduka, Ritter okwa yelitha ngeyi kutya omaningululo nenge tutye omalunduluko momilandu dhokulonga noopenzela oge li metifa.Ta ti omilandu ndhoka dhi li po nale otadhi tsukumwe lela nawa naandhoka dhopaigwana, ashike otashi pumbiwa pu ningwe omalunduluko miinima iipe yopaigwana nosho tuu.Namibia oku li omutitano konima ya Iceland, Switzerland, Netherlands na USA mbyoka oyo iilongo yi na omaliko goopenzela ge li pokati koopelesenda 111 no 95 dhoshimaliwa shiiyemo yoshilongo nenge tutye GDP.”Namibia ota vulu okukala e uvite uugumbo moshinima shika, ihe oku na wo okukala a kotoka molwashoka omapungulo ngoka ogiilyo ye,” Ritter ta popi ngaaka.”Osha simana nee ngeyi kutya omayambulepo nomanawapeko gomapungulilo mu Namibia oge li muuwanawa waapunguli.Iilonga yomutalikonakoni nenge tutye yomweendithi oyo kutala kutya iinima otayi ende nawa nomapungulilo oge li muuwanawa waapunguli nokweeta po sha moshigwana nosho wo paenkatu dhopaigwana,” Ritter ta popi.Omaningululo ngoka oga kwatela mo omilandu nooveta nosho wo okutalulula oonkondo dha Namfisa okukala ta vulu okugandja uusama nokugeela mboka itaya vulu nenge itaya longitha nawa omapungulilo goopenzela dhiilyo yawo.Omulanduveta gwomapungulilo gwomumvo 1956 ogwa ningululwa iikando oyindji, ashike ogwa pumbwa ishewe okutalululwa opo gu ukilile nawa nokuyelitha wo omalandulathano galwe, opo shi ete Namibia pomuthika guli nawa, ano Namibia a ninge Switzerland gwa Afrika,” Ritter ta popi ngaaka uuvite ombili.Okampani yOkupungula oopenzela dhaaniilonga yEpangelo nenge tutye Government Institution Fund (GIPF) ohayi kondola oopelesenda 70 nenge tutye oondola oobiliyuna 24 dhomaliko agehe mu Namibia, omanga omahangano galwe omapunguli goopenzela ge li 500 gi ishangitha moshilongo.Pethimbo ta popi moshigongi oshiwike sha zi ko mOvenduka, Ritter okwa yelitha ngeyi kutya omaningululo nenge tutye omalunduluko momilandu dhokulonga noopenzela oge li metifa.Ta ti omilandu ndhoka dhi li po nale otadhi tsukumwe lela nawa naandhoka dhopaigwana, ashike otashi pumbiwa pu ningwe omalunduluko miinima iipe yopaigwana nosho tuu.Namibia oku li omutitano konima ya Iceland, Switzerland, Netherlands na USA mbyoka oyo iilongo yi na omaliko goopenzela ge li pokati koopelesenda 111 no 95 dhoshimaliwa shiiyemo yoshilongo nenge tutye GDP.”Namibia ota vulu okukala e uvite uugumbo moshinima shika, ihe oku na wo okukala a kotoka molwashoka omapungulo ngoka ogiilyo ye,” Ritter ta popi ngaaka.”Osha simana nee ngeyi kutya omayambulepo nomanawapeko gomapungulilo mu Namibia oge li muuwanawa waapunguli.Iilonga yomutalikonakoni nenge tutye yomweendithi oyo kutala kutya iinima otayi ende nawa nomapungulilo oge li muuwanawa waapunguli nokweeta po sha moshigwana nosho wo paenkatu dhopaigwana,” Ritter ta popi.Omaningululo ngoka oga kwatela mo omilandu nooveta nosho wo okutalulula oonkondo dha Namfisa okukala ta vulu okugandja uusama nokugeela mboka itaya vulu nenge itaya longitha nawa omapungulilo goopenzela dhiilyo yawo.Omulanduveta gwomapungulilo gwomumvo 1956 ogwa ningululwa iikando oyindji, ashike ogwa pumbwa ishewe okutalululwa opo gu ukilile nawa nokuyelitha wo omalandulathano galwe, opo shi ete Namibia pomuthika guli nawa, ano Namibia a ninge Switzerland gwa Afrika,” Ritter ta popi ngaaka uuvite ombili.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News