Omakonakono mOoveta dhopamuthigululwakalo oga simana, Elenga enene Iipumbu tali ti

Omakonakono mOoveta dhopamuthigululwakalo oga simana, Elenga enene Iipumbu tali ti

ELENGA enene lyElelo lyopamuthigululwakalo lyUukwambi, tate Herman ‘Ndilimani’ Iipumbu, okwa ti onawa ngele taku kala ta ku ningwa omakonakono gomuule mOoveta dhopamuthigululwakalo.

Iipumbu okwa shika otashi ka nkondopaleka iilonga yaali yaaleli yopamuthigululwakalo. “Omakonakono ngaka otaga ka eta wo puuyelele onkalo, ondondo nosho wo omaupyakadhi ngoka taga kateke Omalelo noompango dhopamuthigululwakalo dhi gwanithwepo nodhi tulwe miilonga ngashi sha halika,” tate Iipumbu ta popi ngaaka.Okwa ti ye oku na eiteelo kutya iizemo yomakonakono ngaka otayi ka gwedha ondjundo nesimaneko koompangu nokOmalelo gOpamuthigululwakalo.”Iizemo yomakonakono ngaka otayi ka eta wo omauyelele taga kwathele melongo nomomadheulo gAanaveta,” Iipumbu ta tsikile ko ngaaka.Okwa ti opo oshilongo sha Namibia shi kale pondondo yopombanda miinima yooveta, osha pumbiwa Aanamibia kondandalunde nAaAfrika mu kwalukehe, ya longwe ooveta dhopamuthigululwakalo, “oshoka oshilongo shika omakankameno gopamuthigululwakalo osha kola na otashi tilika koyendji.”Iipumbi ndhika okwe dhi popi pethimbo ta tseyitha pambelewa embo lyedhina, “Omuzile gwOmafo Omape” (The Shade of New Leaves – mOshiingilisa), tali popi kombinga yOmapangelo mOmalelo gOpamuthigululwakalo moshitopolwa shAafrika lyUumbugantu.Embo ndika, lya dhindwa kOmuprofesora Manfred Hinz, omu na iiyetwapo niipopiwa ya li ya gandjwa pokofenrensa yopaigwana, ya li tayi popi kombinga yomuthika nuukwashili mboka tau inyenge mOmalelo gOmapangelo gOpamuthigululwakalo.Etseyitho pambelewo lyEmbo ndika olya li wo lya kwatele mo euliko lyEmbo limwe lyedhina, “Global Responsibility – Local Agenda.The Legitimacy of Modern Self-determination and African Traditional Authority.”Ndika okwa tulwa kumwe nokudhindwa ku Hinz na Thomas Gatter gwOshikondo shIikulupungulwa yAafrika mu Bremen (mu Ndowishi).Namibia oku na Olaata yAaleli yopashigwana, shoka tashi ulike kuty Epangelo lya simaneka nolya yalula aalei yopamuthigululwakalo.”Omakonakono ngaka otaga ka eta wo puuyelele onkalo, ondondo nosho wo omaupyakadhi ngoka taga kateke Omalelo noompango dhopamuthigululwakalo dhi gwanithwepo nodhi tulwe miilonga ngashi sha halika,” tate Iipumbu ta popi ngaaka.Okwa ti ye oku na eiteelo kutya iizemo yomakonakono ngaka otayi ka gwedha ondjundo nesimaneko koompangu nokOmalelo gOpamuthigululwakalo.”Iizemo yomakonakono ngaka otayi ka eta wo omauyelele taga kwathele melongo nomomadheulo gAanaveta,” Iipumbu ta tsikile ko ngaaka.Okwa ti opo oshilongo sha Namibia shi kale pondondo yopombanda miinima yooveta, osha pumbiwa Aanamibia kondandalunde nAaAfrika mu kwalukehe, ya longwe ooveta dhopamuthigululwakalo, “oshoka oshilongo shika omakankameno gopamuthigululwakalo osha kola na otashi tilika koyendji.”Iipumbi ndhika okwe dhi popi pethimbo ta tseyitha pambelewa embo lyedhina, “Omuzile gwOmafo Omape” (The Shade of New Leaves – mOshiingilisa), tali popi kombinga yOmapangelo mOmalelo gOpamuthigululwakalo moshitopolwa shAafrika lyUumbugantu.Embo ndika, lya dhindwa kOmuprofesora Manfred Hinz, omu na iiyetwapo niipopiwa ya li ya gandjwa pokofenrensa yopaigwana, ya li tayi popi kombinga yomuthika nuukwashili mboka tau inyenge mOmalelo gOmapangelo gOpamuthigululwakalo.Etseyitho pambelewo lyEmbo ndika olya li wo lya kwatele mo euliko lyEmbo limwe lyedhina, “Global Responsibility – Local Agenda.The Legitimacy of Modern Self-determination and African Traditional Authority.”Ndika okwa tulwa kumwe nokudhindwa ku Hinz na Thomas Gatter gwOshikondo shIikulupungulwa yAafrika mu Bremen (mu Ndowishi).Namibia oku na Olaata yAaleli yopashigwana, shoka tashi ulike kuty Epangelo lya simaneka nolya yalula aalei yopamuthigululwakalo.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News