Ouhengu: Okakadona Okawambo ngee ka miti (osho tashi ti oka ninga oufimba inaka fukala) ohaka ifanwa ehengu.
(Oshiwa tu shiive kutya paShiwambo ehengu halo oshikumbu – ngaashi vahapu hatu lumbakanifa oitya ei molwa oku hashiiva. Oshikumbu paShiwambo osho omukainhu a fukalele ndee ke li kohombo, ine i mona nghee a fukalele, ile kohombo a dja ko). Ouhengu paitavelo likulu lOvawambo ohau tilika, wa talika oo oshipwe nohau eta omupya mepata. Oshipwe nomupya ou ova li nee va tala tave u henuka momapata avo mokutula oukadona molufuko. Eudeko olo likulu olo li pondingandinga yolufuko, ashike inatu uda nande tali popiwa kovalongekidi volufuko olo la ningwa kOutapi. Ngee pamupya ndee mboli okakadona ka mita, opo ka ha ete oshipwe shouhengu mepata ova li have ka xwike po mediko lomundilo. Oukadona vahapu va mitile, ova fadukapo efyo eli linyanyalifa, va fiya po omapata avo omo va kulila, nova ililila koilongo ihe fi yavo. Ongeleki oyo ya kwafa opo omahepeko ovakainhu oludi eli a xule po. Omahepeko makwao ongaashi okupaka omudimba wohamba pamwe nounona voukadona ve na omwenyo – vati otava ka tumwa omundilo kuxekulu. Ngee hatu popi ealuko lomifyuululwakalo itatu yoolola, otwa fa twa tala kutya omahepeko aa nao naa aluke. Ovo tava popile olufuko nena ova fa tava ti: Ouhengu kuvo natango etilifo noshipwe tashi dulu okuuya momapata avo. Ongeleki ya ELCIN ei ya pula oilyo yayo iha ye kolufuko, inai itavela kutya emito oli na omupya noshipwe sha tya ngaho, hashi dulu okuetela ovakainhu nokudipawa nokuli. Pangeleki, okakadona ngee oka ningi oufimba ina ka hombolwa, kake fi oshiponga no ina ka humbata oshipwe. Oka nyona ashike eshikulafano longhalamwenyo yako vene, ndee otaka dulu okukwafwa natango ka twikile onghalamwenyo yako, mwa kwatelwa okuya mohombo, notaka valulwa ke na naanaa ongushu ngaashi ovanhu vakwao. Olufuko ola alulwa ile otali alulwa kovanaenghono. Inashi yela ngeenge osho sha ningwa pOutapi (oudano) ile olufuko loshili. Ashike, oshinyolwa sha Helvy Shaanika moshifo The New Era shet 24 Aguste, otashi ulike kutya ounona ovo va kufa ombinga molufuko olo, ova fukala pe he na oudano. Ovalongekidi ova tile elalakano, hakufukala kwoovene, ndele oshinyandwa, okushilila ashike omwaalu muhapu wovanhu kotrade fair, vo ove ile tuu shili! Omayovi ovanhu ovo va li po, okwa mona nghee ounona voukadona vomido okudja po 14, aveshe ovanafikola, kakele kakamwe, tava fukala ve he na ovahomboli. Ova pewa ngaho oufemba okunangalwa navo, nongeenge momilele da tya ngaho omwa di edimo, itava talika va mita. Walye nee ngeenge omwa di oHIV.ELCIN okwa kunghilila oilyo yomaongalo a ye, iha kufe ombinga moshivilo sha tya ngaho. Osha kelelwa komaufo, naau te shi ningi, okwe lilongela okuhandukilwa pamaufo. Ashike, pashifo sho New Era yeti 24 Agust, vamwe vomwaava va li ovawiliki volufuko, oilyo yomaongalo a ELCIN, oyo shiimba ihe shii omaufo ongeleki, ile ya tokola ashike oku a lyatela poshi, tai ti: (Tashi ya nashi ye). Omaleloongalo omaongalo omo mwa dja ovanhu va tya ngaho okwa pewa oilonga shili, ngeenge otaa shikula omaufo. Ashike, otaa pumbwa epopilo lewiliko lopombada yao mokuungaunga noshikumhungu eshi.Ava itava popile olufuko ove na omatomhelo avo, a kwatela mo aa taa shikula apa.Oufemba wounona : Omudali umwe wokaana ka kufa ombinga molufuko okwa hokololwa a ti, okaana ka ka li ngaho ka hala, ashike ovadali ove ka itavelifa noka ya. Kashiimba ova longifa yo efatululo olo tali ti, molufuko ihamu anywa, oto hangwa komupya, xo ile nyoko ota fi. Kaku na nee ou a hala okuninga ofiye, yomido nokuli 14. Ashike oshinima shinene osho elongifo-nai lounona (child abuse). MoNamibia, okufininikila ile okuhekela okaana komido inadi konda 18 moshinima inake shi hala, olo enyono loveta noloufemba wako. Etauluko lefinamhango loshilongo: Pafinamhango loshilongo, omunhu womido di li koshi yo-18, okaana, naau te mu fininikile musha ile te mu hekele mo, ota talika a tauluka omhango oyo. Otashi ti, ngeenge ope na ou a fininikila okaana molufuko, okwa nyona kefinamhango loshilongo. Walye kutya ovanaveta ove uditeko ngahelipi kutya ounona ava vati ova shainifwa eembapila dedimino lavo (consent letters).Onakwiiwa younona: Otu li mounyuni tau pula ondombwedi. Heeno, naai yohombo oya pumbiwa shili noshiwa oku i hokela, ashike ei tai pulwa apa oyeshiivo loilonga-ifano yonhumba, hali dilile melihongo, mofikola. Oshifo osha ti: omufuko ou a li okaana kuvakwao aveshe, owomido 14. Ovafuko vamwe inava fika diva shaashi okwali tava nyola omakonakono. Ovafuko aveshe, kakele ka umwe, ova li ovanafikola. Ava itava popile olufuko otava ti nee, okaana komido 14 ka fukala ngaho, oka nyonenwa onakwiiwa. Eshi taka ka shuna keetundi, otaka ka nana noudjuu. Koface-book, ovamati vamwe okwali tava kundafana ‘oukadona vomavele e li mofandifa’ kOutapi kolufuko. Omhepo oyo oi li movamati vahapu, noukadona va pita molufuko otashi dulika va talike ove li mofandifa. Itashi ke va pa ombili. Ovalumenhu otava ka mona etomhelo okuhola ounona ovo noku va hekela momilele shaashi ‘ova dja oshipwe.’ Ou tya omasuggar-daddy a ningilwa nee nawa! Ovatalinawa otava ti, olufuko otali ningi oukadona oipute itai ka veluka noupu. Otali nyono onakwiiwa youkadona noufemba wovakainhu. Omupopi umwe molufuko kOutapi ota ti ounona ovo va fukala vati otava ka ninga eendohotola komesho. Oshili tuu oyo? Onghalamwenyo younona ava osha yela inai taalela vali kofikola ndee okokukapewa omadimo kovamati ile nokuli kovashamane vakula va wana oku va dala. Omolwaasho, omunhu owa nyengwa shili okuudako kutya ovo tava ti olufuko otali xwepopaleke omalihumbato moshiwana ova hala naana okutya shike. (Pashinyolwa sha Helvy Shaanika osha ti) Namunganga okwa ka dile kOmbadja moNamibia. Ina popya kutya ounona ovo 12, ova dile peni novana voolye? Otashi kala shiwa shili okuuda kutya mokati kounona ovo 12 omwa li tuu ounona voohashike-shalye, ile omwa li ashike ovana voonaikombo-kuvali? Hasho nande nashi kale, shaashi ngeenge ovana vovakulunhu inava ya mo molufuko, otashi ka fatululwa kutya, ounona vovafyoona ovo aveke tava ningililwa mo, ngaashi naanaa ovo hava fikola peefikola dopomukunda opo pe he na omalusheno nomeva, omanga ovana vovanaenghono ve li keedoolopa, nokondje yeengaba doshilongo nokuli oko ku na oikwafifohongo tai liifana oowatate. Osha li shiwa okuuda kutya ounona vangapi vovaunganeki volufuko eli va fukala, va kale ondombwedi yayela kutya ovaunganeki ava ova itavela mwaashi tava popi. Ngee hasho, omunhu oto diladila diva kutya ova longifa ashike eehepele di shilile ovalandi vahapu kotrade fair yavo.Efinamhango nomaufomhango a ELCIN: OvaELCIN ngeenge ova ile kolufuko, itashi pelwa ovawiliki valo ombedi, kakele ngee vamwe vomovalongekidi ovo oilyo ya-ELCIN. Inava uda mbela ewi longeleki yavo eshi la tya? ELCIN okwa ti ‘inamu ya ko.’ Okuya kolufuko ova-ELCIN twa indikwa ko, oshi na sha neudeko letu loukwashilyo wetu. Onde lineekela ava va ile ko ova ninga ngaho ehoololo, ndee tava ti: ‘tashi ya nashi uye ashike’. Oshike tashi dulu okuningwa? Omunhu ota dulu okukufwa omatipitikilo ile okukondwa. Okukufwa omapitikilo okukanifa oufemba womayakulo onhumba, okukondwa okukanifa oukwashilyo mongeleki, kashiimba nokuya nee keengeleki odo di he na oudjuu nolufuko. Oukumwe weengeleki moshitukulwa: Pefimbo lekondjelomanguluko, okwali kun a okakomiti koukumwe weengeleki moshitukulwa, haka longekida omalongelokalunga oukumwe, noyoongalele ya pamba ekondjelomanguluko. Nena, konima yemangluko kake ko vali, ndi shii? Itashi kumwifa hano eshi ongeleki imwe ya ti olufuko ‘ahowe’ yo ikwao tai ti ‘heeno’ ndele tai ke li yeulula neilikano. Apa otapa monika ekondjifafano leengeleki. Ombibeli oya ti, ouhamba oo tau likondjifa, otau teka po. Ngeenge tapa holoka oinima ya tya ngaho ngolufuko, ovawiliki veengeleki ova pumbwa okweehena pamwe, nokukundafana ndumbi ve na okutala nokuninga oshinima. Okulikondjifa oku litefa. Ashike otashi dulika yo pamwe kutya nakukayeulula olufuko neilikano ou ina ya ko nediminino lOngeleki yaye, osho sha nyika oshiponga.Etandavelo loHIV: Ta, o-AIDSa oye tu kufa ovanhu, unene tuu ovanyasha. Kape na epata li he na omunaudu. Kaku na epata inali lila noinali paka. Ounona ava hava imbi eimbilo lopashiwava tava ti: ‘Nambia land of the graves’ inava puka, aaye. Mupya munene, o-HIV inai teka ombuda natango, netandavelo layo otali endelele li dulife eemhito detu okuxupifa oshiwana.Ohai pitile unene moluhaelo olo hali patululilwa ounona molufuko. Ombinga imwe youmbada waava itava popile olufuko, ou li opo kutya, otali yeululile ounona ovo okushililwa momilele, omo naanaa hamu pitile o-HIV. Kapundja u tondoka yo noshito, kedimbwe nee wa lowelwa eemhwengu. Vamwe vomwaava tava popile olufuko, ovo ngaho tava kondjifa etandavelo lo-HIV. Paife otava ningi nee eshi tava idile omuvelo ou omo o-HIV hai pitile, vo otava yeulula ukwao konima kwi, omo tai ka pitlila. Ava tava kondjifa olufuko otava ti: oshinima osho elikondjifo.Oufemba wovakainhu: Mokukondjifa olufuko nomokupopila ohombo yopaveta i na efyuululafano, ELCIN okwa kala nota popile oufemba wovakainhu, eshi va kala tava hepekwa tuu shili pomafyuululo nopolufuko nee. Okwe va tula komaamba-tako! Onghenda unene shili, nena eshi novakainhu vamwe navovene ove wete ELCIN te va ningile nai note va nyonene omatyapulo avo. Otamu ningi kakola ke ku lye? ‘Mwa dimbwa nee naini?,’ shi pula Nakale.
In an age of information overload, Sunrise is The Namibian’s morning briefing, delivered at 6h00 from Monday to Friday. It offers a curated rundown of the most important stories from the past 24 hours – occasionally with a light, witty touch. It’s an essential way to stay informed. Subscribe and join our newsletter community.
The Namibian uses AI tools to assist with improved quality, accuracy and efficiency, while maintaining editorial oversight and journalistic integrity.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!







