Nujoma a gandja ondhimbo yewiliko

Nujoma a gandja ondhimbo yewiliko

N GOKA kwa tegelelwa a ninge Omupresidende gwoSwapo Hifikepunye Pohamba okwa indile aawiliki yoSwapo ya taambulule nenyanyu iilyo yilwe mbyoka tashi vulika ya li ya uvithwa nayi komananathano gomeni lyopaati.

Pethimbo ta popi peegululo lyOkongresa mOvenduka mEtiyali lyoshiwike shika, Pohamba okwa popi a ukilila kutya eshongo enene ndyoka lya taalela ongundu yoSwapo, okukala muukumwe wumwe nosho wo okutaalela oshili ngele tashi ya pokugwanitha po omalalakano gopaati ngoka ya tula po. Ta ti iinima mbika, oyi na nee okuningwa kaakwaswapo yoshili.”Nandi mu pula mu ninge ngeyi: Tu kwatathaneni omake kumwe nokwiitula mo mokulongela aantu nosho wo eimangokumwe lyawo.”Tu aludheni iilalo yetweni, tu eteni ishewe einekelo lyetweni moshigwana shi tu inekeleni ngaashi shito mevi lyomapendafule,” Pohamba ta lombwele ngaaka aakwashigongi konyala ye li 600 lwaampoka.Okwa popi konima sho Omupresidende gwoSwapo tatekulu Sam Nujoma a tseyitha kutya ye ita ka ya we momahogololo gOpaupresidende wongundu.”Otandi gandja otoshe nondhimbo yewiliko ku Hailwa Hifikepunye Pohamba, Omupevi-Presidende gwoSwapo,” Nujoma ta popi ngaaka omanga oshigwana tashi hambelele nokuligola.”Nando nee tandi gandja ewiliko, otandi ka kala aluhe ndi ilongekidha okukwatha mewiliko lyongundu opo ku nkondopekwe ekoko neyokomeho lyopaati yoSwapo,” ta popi ishewe.Oshinima shoka osha thigile aantu yamwe ofogo, tayi ipula kutya ngiika Nujoma ota ka kala e na oshinakugwanithwa sha shike moSwapo monakuyiwa.Pohamba ngoka a li ta monika e na omukumo, okwa lombwele Okongresa kutya okwi ilongekidha okukutha po oshinakugwanithwa shoka neshongo.Pohamba ta tameke nokuli okupopya kombinga ya nkene aakwaswapo ye na okwiiyutha nokwiihumbata nawa, opo ku lalakanenwe onakuyiwa ya yela nuukumwe.Ta ti aantu yamwe oya hala okuhanagula po Swapo okuzilila meni, nokwa pula aakwashigongi ya kale ye li ompinge naantu yatya ngaaka.”Otu na okukotokela aantu mboka ya hala okukutha opaati yetu oonkondo nokuyi teya po.Otu na wo okukotokela mboka ya hala okweeta omakuyunguto mokati kiilyo yetu molwomauwanawa gawo yene,” Pohamba ta popi.Okwa popi wo iinima yi na sha nuukwamuhoko, omananathano mokati kewiliko, omananathano kaantu oohandimwe, okutsa aantu omukumo mokati kiilyo newiliko opo Swapo a kale a simanekwa moshigwna ngaashi shito, nosho tuu.Ta ti aakwaswapo yamwe yoshili oya sithwa uunye, molwashoka aantu yamwe oya tamake oohapu dhokutopola aakwaswapo okuzilila meni.”Ngele oshinima shika inashi kotokelwa, otashi ka etela omutondi gwopaati yetu a mone ompito yokumona shoka a hala.Otu na okulongeni nuudhiginini opo tu kaleni twa mona kutya aantu niilyo yetu oya longwa shi na sha nongundu yetu, opo yaa kale owala aahumbati yuukalata, ihe ya kale iilyo yoshili noyi uvite nkene iinima tayi ende,” Pohamba ta popi.Pohamba okwa ulike kutya okwi inekela kutya aakwashigongi yOkongresa otaya ka ya komagumbo ye na ethano lyayela kombinga yomalalakano nooprograma dhongundu ndhoka dhi na oku tulwa miilonga.Ta ti aakwashigongi naya longithe omasiku gane gOkongresa mokwiindungika nokweetapo ooprograma nomilandu tadhi opalele okuhumithakomeho oshigwana noshilongo shetu.Pohamba okwa pandula wo tatekulu Toivo ya Toivo nosho wo Omunashipundi gwOparliamende Theo-Ben Gurirab.Konima sho a ulikilwa aakwashigongi ong’okandidaate yuupresidende wongundu, aakwashigongi oya thikama nokutameka taya ndaanisa oongalo dhOndilimani.Ohela Pohamba okwa ulikwa a ninge Omupresidende gwongundu nomupeha gwe ota kala Hage Geingob konima sho oopulanda dhoku ulika Jerry Ekandjo dha sile mompa.Ominista yUuyuuki Pendukeni Iivula-Ithana, okwa tegelelwa a ka dhenge mo Ngarikutuke Tjiriange momahogololo gUuhamushanga-Ndjayi, omanga Netumbo Nandi-Ndaitwah i ikutha mo muukandidaate shoka sha ningitha Nangombo Mbumba oye a kale Amushanga-Ndjayi gwopevi.Omahogololo goCentral Committee (CC) okwa li kwa thanekwa taga ningwa uusiku wohela, ashike iizemo otayi tseyithwa ongula yonena.Omahogololo gOpolitburo, otaga ka ningwa owala ngula mEtitano notaga ka landulwa koshigongi shokukuthila ko iikundaneki shoka tashi ka kala pehulilo lyOkongresa ndjika.Ta ti iinima mbika, oyi na nee okuningwa kaakwaswapo yoshili.”Nandi mu pula mu ninge ngeyi: Tu kwatathaneni omake kumwe nokwiitula mo mokulongela aantu nosho wo eimangokumwe lyawo.”Tu aludheni iilalo yetweni, tu eteni ishewe einekelo lyetweni moshigwana shi tu inekeleni ngaashi shito mevi lyomapendafule,” Pohamba ta lombwele ngaaka aakwashigongi konyala ye li 600 lwaampoka.Okwa popi konima sho Omupresidende gwoSwapo tatekulu Sam Nujoma a tseyitha kutya ye ita ka ya we momahogololo gOpaupresidende wongundu.”Otandi gandja otoshe nondhimbo yewiliko ku Hailwa Hifikepunye Pohamba, Omupevi-Presidende gwoSwapo,” Nujoma ta popi ngaaka omanga oshigwana tashi hambelele nokuligola.”Nando nee tandi gandja ewiliko, otandi ka kala aluhe ndi ilongekidha okukwatha mewiliko lyongundu opo ku nkondopekwe ekoko neyokomeho lyopaati yoSwapo,” ta popi ishewe.Oshinima shoka osha thigile aantu yamwe ofogo, tayi ipula kutya ngiika Nujoma ota ka kala e na oshinakugwanithwa sha shike moSwapo monakuyiwa.Pohamba ngoka a li ta monika e na omukumo, okwa lombwele Okongresa kutya okwi ilongekidha okukutha po oshinakugwanithwa shoka neshongo.Pohamba ta tameke nokuli okupopya kombinga ya nkene aakwaswapo ye na okwiiyutha nokwiihumbata nawa, opo ku lalakanenwe onakuyiwa ya yela nuukumwe.Ta ti aantu yamwe oya hala okuhanagula po Swapo okuzilila meni, nokwa pula aakwashigongi ya kale ye li ompinge naantu yatya ngaaka.”Otu na okukotokela aantu mboka ya hala okukutha opaati yetu oonkondo nokuyi teya po.Otu na wo okukotokela mboka ya hala okweeta omakuyunguto mokati kiilyo yetu molwomauwanawa gawo yene,” Pohamba ta popi.Okwa popi wo iinima yi na sha nuukwamuhoko, omananathano mokati kewiliko, omananathano kaantu oohandimwe, okutsa aantu omukumo mokati kiilyo newiliko opo Swapo a kale a simanekwa moshigwna ngaashi shito, nosho tuu.Ta ti aakwaswapo yamwe yoshili oya sithwa uunye, molwashoka aantu yamwe oya tamake oohapu dhokutopola aakwaswapo okuzilila meni.”Ngele oshinima shika inashi kotokelwa, otashi ka etela omutondi gwopaati yetu a mone ompito yokumona shoka a hala.Otu na okulongeni nuudhiginini opo tu kaleni twa mona kutya aantu niilyo yetu oya longwa shi na sha nongundu yetu, opo yaa kale owala aahumbati yuukalata, ihe ya kale iilyo yoshili noyi uvite nkene iinima tayi ende,” Pohamba ta popi.Pohamba okwa ulike kutya okwi inekela kutya aakwashigongi yOkongresa otaya ka ya komagumbo ye na ethano lyayela kombinga yomalalakano nooprograma dhongundu ndhoka dhi na oku tulwa miilonga.Ta ti aakwashigongi naya longithe omasiku gane gOkongresa mokwiindungika nokweetapo ooprograma nomilandu tadhi opalele okuhumithakomeho oshigwana noshilongo shetu.Pohamba okwa pandula wo tatekulu Toivo ya Toivo nosho wo Omunashipundi gwOparliamende Theo-Ben Gurirab.Konima sho a ulikilwa aakwashigongi ong’okandidaate yuupresidende wongundu, aakwashigongi oya thikama nokutameka taya ndaanisa oongalo dhOndilimani.Ohela Pohamba okwa ulikwa a ninge Omupresidende gwongundu nomupeha gwe ota kala Hage Geingob konima sho oopulanda dhoku ulika Jerry Ekandjo dha sile mompa.Ominista yUuyuuki Pendukeni Iivula-Ithana, okwa tegelelwa a ka dhenge mo Ngarikutuke Tjiriange momahogololo gUuhamushanga-Ndjayi, omanga Netumbo Nandi-Ndaitwah i ikutha mo muukandidaate shoka sha ningitha Nangombo Mbumba oye a kale Amushanga-Ndjayi gwopevi.Omahogololo goCentral Committee (CC) okwa li kwa thanekwa taga ningwa uusiku wohela, ashike iizemo otayi tseyithwa ongula yonena.Omahogololo gOpolitburo, otaga ka ningwa owala ngula mEtitano notaga ka landulwa koshigongi shokukuthila ko iikundaneki shoka tashi ka kala pehulilo lyOkongresa ndjika.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News