Namibia, Angola na DRC otaya tuntile Polio pethimbo limwe

Namibia, Angola na DRC otaya tuntile Polio pethimbo limwe

O SHIKONGA shetuntilo kombinga yomukithi gwOpolio nuumvo, shoka tashi tameke ongula yonena, sha kwatela mo Namibia, Angola na DRC, osha li sha tulwa miilonga pambelewa kOministeli ya Namibia yUundjolowele nOnkalonawa, Richard Nchabi Kamwi, Omaandaha ga zi ko poHelao Nafidi mOhangwena.

Shika osho oshikando shotango, Oshikonga shOpolio moNamibia tashi kwatele mo wo Angola na DRC pethimbo limwe, nosha talika ko nee sha simana noonkondo. Oministeli yOpevi yUuhaku ya Angola, Jose Vieira Dias van Dunem, oye a li e ya okukalela po Epangelo lyawo petulomiilonga pambelewa lyoshikonga shika poHelao Nafidi, omanga Epangelo lya DRC lya li lya kalelwa po kOmukalelipo gwalyo mo Angola, Omundohotola Eric Paluku Kamavu.Efolo Dorothy Rozga ngoka e li Omuwiliki gwOpashitopolwa gwa UNICEF muumbugantu nomuumbugantuuzilo wa Afrika naye opo a li mpoka, yo nOmukalelipo gwEhangano lyUukalinawa mUuyuni moNamibia Omundohotola Custodia Mandlhate nosho wo Omukalelipo gwa UNICEF gwOpashitopolwa shUumbugantu nUuzilo wa Afrika Omwiimbi a simana Yvonne Chakachaka.Aawiliki yOpapolotika yomOhangwena nayo wo opo ya li mpoka pamwe nAawiliki yOpamuthigululwalako mOshitopolwa, taya kwatelwa komeho kOhamba yAukwanyama meekulu Martha Mwadinomho ya Kristian Nelumbu.Pethimbo ta tula oshikonga shika miilonga, Minista Kamwi okwa indila kaavali nokaatekuli yuunona wu li kohi yoomvula ntano, ye wu fale kotuntila okuza nena (27 Juni 2007) sigo omEtitano (eti 29 Juni 2007.Tashi ti moshikando shika shotango tashi tameke nena, uunona auhe wu li kohi yoomvula ntano, otau mono eta lyomuti gwOpolio naamboka we pipi lyokuza poomwedhi 9 sigo 59 otau ka mona Ovitamine A.Medhingoloko etiyali ndyoka tali ka kala ko okuza meti 25 Juli sigo 27 Juli, aanona yoomvula dhi li kohi yantano, otaya ka mona ashike eta lyokukondjitha omukithi gwOpolio.Kamwi ta indile a mana mo koshigwana sha Namibia nosho wo kiigwana yomiilongo mbyoka iyali Angola na DRC, yi fale uunona wawo komatuntilo ngaka opo kukombwe mo Opolio miilongo mbika itatu.Pethimbo olyo tuu ndjoka Minista Kamwi okwa pandula wo Epangelo lya Angola nolya DRC sho ya tokola okulongela kumwe nEpangelo lya Namibia moshinima shokukondjitha Opolio miilongo yawo.Kamwi ta ti kutya etuntilo ndika lya kwatela mo iilongo mbika itatu, ano Namibia, Angola na DRC, osha yela kutya otashi ka kwatela mo oshitopolwa oshinene shUumbugantu wa Afrika.Okuza tuu kOmulonga gwa Orange muumbugantu sigo okwaangoka gwa Congo muumbangalantu.Opolio moNamibia, Kamwi ta ti, muule woomvula omulongo dha pita po, oya li ya kombwa mo, ashike ohaluka omvula ya zi ko, yi iyakele mo ishewe nokudhipaga mo aakwashigwana yamwe.Onkee okwa indile koshigwana shi dhiginine etuntilo lyOpolio.Ta ti mOshigongi shUuhaku mUuyuni sha li ko mo 1988, iilongo yi li 166, oya li ya uvaneka tayi ka longela kumwe mokukondjitha omikithi, mwa kwatelwa nOpolio, noku gu komba mo mokwaadha momumvo 2000.Sha li wo sha kolekululwa koshigongi shuuyuni shi na sha nonkalonawa yuunona sha li ko momumvo 1990.”Opolio, omukithi tagu dhipaga nokulemaneka aantu, unene aanona,” Minista Kamwi ta popi.Oministeli yaAngola yOpevi yUuhaku omusamane Van Dunem, moshipopiwa she okwa ti kutya Epangelo lyawo lya Angola olya tokola toko okukondjitha Opolio pamwe nEpangelo lya Namibia naandjoka lya DRC opo iilongo iishiinda mbika itatu yi kale kayi na we Opolio.Omukalelipo gwEpangelo lya DRC, Dr Eric Kamavu, naye okwa ti Epangelo lyawo nalyo olya tokola okukondjitha Opolio pamwe nEpangelo lya Namibia nolya Angola opo ku kwashilipalekwe kutya Opolio miilongo mbika itatu oya dhudhwa mo nomidhi dhayo.Efolo Mandlhate gwEhangano lyUuhaku mUuyuni nosho wo Efolo Rozga nOmwiimbikamana Yvonne Chakachaka, oya indila kOmapangelo giilongo muuyuni unene tuu mu Africa gi itulemo noonkondo mekondjitho lyomikithi.Yvonne ta ti kutya iimaliwa nayi longithwe mokuhupitha iigwana komikithi dhi ili nodhi ili mwa kwatelwa ngoka omudhipagi gwoHIV-AIDS, unene tuu okuhupitha aanona mboka ye li oshigwana shokomongula, na haku yi lya po nenge oku yi tula paumwene mOombanga dhiilongo yopondje.Oministeli yOpevi yUuhaku ya Angola, Jose Vieira Dias van Dunem, oye a li e ya okukalela po Epangelo lyawo petulomiilonga pambelewa lyoshikonga shika poHelao Nafidi, omanga Epangelo lya DRC lya li lya kalelwa po kOmukalelipo gwalyo mo Angola, Omundohotola Eric Paluku Kamavu.Efolo Dorothy Rozga ngoka e li Omuwiliki gwOpashitopolwa gwa UNICEF muumbugantu nomuumbugantuuzilo wa Afrika naye opo a li mpoka, yo nOmukalelipo gwEhangano lyUukalinawa mUuyuni moNamibia Omundohotola Custodia Mandlhate nosho wo Omukalelipo gwa UNICEF gwOpashitopolwa shUumbugantu nUuzilo wa Afrika Omwiimbi a simana Yvonne Chakachaka.Aawiliki yOpapolotika yomOhangwena nayo wo opo ya li mpoka pamwe nAawiliki yOpamuthigululwalako mOshitopolwa, taya kwatelwa komeho kOhamba yAukwanyama meekulu Martha Mwadinomho ya Kristian Nelumbu.Pethimbo ta tula oshikonga shika miilonga, Minista Kamwi okwa indila kaavali nokaatekuli yuunona wu li kohi yoomvula ntano, ye wu fale kotuntila okuza nena (27 Juni 2007) sigo omEtitano (eti 29 Juni 2007.Tashi ti moshikando shika shotango tashi tameke nena, uunona auhe wu li kohi yoomvula ntano, otau mono eta lyomuti gwOpolio naamboka we pipi lyokuza poomwedhi 9 sigo 59 otau ka mona Ovitamine A.Medhingoloko etiyali ndyoka tali ka kala ko okuza meti 25 Juli sigo 27 Juli, aanona yoomvula dhi li kohi yantano, otaya ka mona ashike eta lyokukondjitha omukithi gwOpolio.Kamwi ta indile a mana mo koshigwana sha Namibia nosho wo kiigwana yomiilongo mbyoka iyali Angola na DRC, yi fale uunona wawo komatuntilo ngaka opo kukombwe mo Opolio miilongo mbika itatu.Pethimbo olyo tuu ndjoka Minista Kamwi okwa pandula wo Epangelo lya Angola nolya DRC sho ya tokola okulongela kumwe nEpangelo lya Namibia moshinima shokukondjitha Opolio miilongo yawo.Kamwi ta ti kutya etuntilo ndika lya kwatela mo iilongo mbika itatu, ano Namibia, Angola na DRC, osha yela kutya otashi ka kwatela mo oshitopolwa oshinene shUumbugantu wa Afrika.Okuza tuu kOmulonga gwa Orange muumbugantu sigo okwaangoka gwa Congo muumbangalantu.Opolio moNamibia, Kamwi ta ti, muule woomvula omulongo dha pita po, oya li ya kombwa mo, ashike ohaluka omvula ya zi ko, yi iyakele mo ishewe nokudhipaga mo aakwashigwana yamwe.Onkee okwa indile koshigwana shi dhiginine etuntilo lyOpolio.Ta ti mOshigongi shUuhaku mUuyuni sha li ko mo 1988, iilongo yi li 166, oya li ya uvaneka tayi ka longela kumwe mokukondjitha omikithi, mwa kwatelwa nOpolio, noku gu komba mo mokwaadha momumvo 2000.Sha li wo sha kolekululwa koshigongi shuuyuni shi na sha nonkalonawa yuunona sha li ko momumvo 1990.”Opolio, omukithi tagu dhipaga nokulemaneka aantu, unene aanona,” Minista Kamwi ta popi.Oministeli yaAngola yOpevi yUuhaku omusamane Van Dunem, moshipopiwa she okwa ti kutya Epangelo lyawo lya Angola olya tokola toko okukondjitha Opolio pamwe nEpangelo lya Namibia naandjoka lya DRC opo iilongo iishiinda mbika itatu yi kale kayi na we Opolio.Omukalelipo gwEpangelo lya DRC, Dr Eric Kamavu, naye okwa ti Epangelo lyawo nalyo olya tokola okukondjitha Opolio pamwe nEpangelo lya Namibia nolya Angola opo ku kwashilipalekwe kutya Opolio miilongo mbika itatu oya dhudhwa mo nomidhi dhayo.Efolo Mandlhate gwEhangano lyUuhaku mUuyuni nosho wo Efolo Rozga nOmwiimbikamana Yvonne Chakachaka, oya indila kOmapangelo giilongo muuyuni unene tuu mu Africa gi itulemo noonkondo mekondjitho lyomikithi.Yvonne ta ti kutya iimaliwa nayi longithwe mokuhupitha iigwana komikithi dhi ili nodhi ili mwa kwatelwa ngoka omudhipagi gwoHIV-AIDS, unene tuu okuhupitha aanona mboka ye li oshigwana shokomongula, na haku yi lya po nenge oku yi tula paumwene mOombanga dhiilongo yopondje.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News