Nam, Ndowishi ya kaleka oonkundwa

Nam, Ndowishi ya kaleka oonkundwa

E PANGELO lya Namibia nolya Ndowishi oga kaleke oonkundathana ndhoka dha li dhi na okuningwa oshiwike tashi ya, mpoka wo pwali tapu ka kundathanwa egandjo lyoshimaliwa shoomiliyuna omilongo mbali okuza kEpangelo lya Ndowishi molwomauwinayi ngoka ga ningilwa Aanamibia pethimbo lyuukoloni.

Omukalelipo gwEpangelo lya Ndowishi mu Namibia, Wolfgang Massing okwa tseyithile The Namibian mEtitatu kutya oonkundathana pokati komapangelo ngoka gaali odha kalekwa sigo taku ka tseyithwa esiku moka tadhi ka ningwa omumvo tagu ya. Massing okwa hokolola ngeyi kutya oshigongi nenge tutye oonkundathana ndhoka odha undulilwa komeho okugandja ethimbo lya gwana moka Namibia e na okudhiladhila nawa kombinga yokuzimina ethaneko lya Ndowishi ndyoka a li a tula poshitaafula pethimbo lyetalelopo lyOmupresidende Hifikepunye Pohamba ku Ndowishi omasiku ga zi ko.”Epangelo lya Namibia olya eta po omadhiladhilo omape pauyelele mboka lya mono po mu Ndowishi kombinga yokukwathela opo oshinima shika shi ende nawa.Oya ulike ngeyi kutya oya pumbwa ethimbo okumanitha omadhiladhilo gawo ngoka nokuga tula pomahala.Otwa thaneka nee ngeyi kutya oshinima shika otashi ka ningwa petameko lyetatamumvo lyomumvo tagu ya,” Massing ta popi ngaaka.Iinima mbyoka tayi sokonwa nenge tutye mbyoka yi li methaneko lya Namibia ongaashi ooproyeka dhi na sha netopolululo lyevi nosho wo moshikondo shiiyenditho.Massing ngoka wo a li ku Ndowishi pethimbo lyetalelopo lyOmupresidende Pohamba okwa li wo a hokolola oshiwike sha zi ko kutya oonkundathana ndhoka dha li pokati kiilongo mbika iyali odha enda nawa.Okwa ti osha endele nawa nando osha li oshikumithi sho Namibia a tindi okushaina etsokumweuvathano ndyoka lya li tali ke mu petha oshimaliwa shoomiliyuna ethele nomilongo hamano (N$160 million).Oshimaliwa shika tashi popiwa mpaka osha li shi na okupewa Namibia molwaakwashigwana ye mboka ya li ya dhipagwa kAandowishi pethimbo lyuukoloni wawo mu Namibia, yo oyo nee omihoko ngaashi; Aaherero, Aanama, Aadamara nAayelele yAasan.Ominista yIikwapondje ya Namibia Marco Hausiku okwa popi kutya oya tindi okushaina euvathano ndyoka molwashoka oya li ya hala okuninga manga ekwatathano nomihoko ndhoka dha dhipagelwe pethimbo ndyoka.Ominista ya Ndowishi yOmapendulopo Heidemarie Wieckzorek-Zeul okwa popi kutya etsokumweuvathano ndika olya li tali patulula ondjila yokufuta omihoko ndhoka dha dhipagelwe shi nyanyaleka pethimbo lyuukoloni okuza momumvo 1884 sigo 1915.Massing okwa popi ishewe ngeyi kutya Epangelo lya Ndowishi olyali li uvite andola kutya Okabinete ka Namibia oka zimina omukanda ngoka gu shainwe, ihe oya kumwa nee sho Aanamibia ya tindi okushaina oshinima shika.”Ashike otu uviteko omadhiladhilo gawo netokolo lyawo okuninga manga ekwatathano nayalwe.Ngashiingeyi otwa tegelela owala kEpangelo lya Namibia li tu galukile,” Massing ta popi.Massing okwa hokolola ngeyi kutya oshigongi nenge tutye oonkundathana ndhoka odha undulilwa komeho okugandja ethimbo lya gwana moka Namibia e na okudhiladhila nawa kombinga yokuzimina ethaneko lya Ndowishi ndyoka a li a tula poshitaafula pethimbo lyetalelopo lyOmupresidende Hifikepunye Pohamba ku Ndowishi omasiku ga zi ko.”Epangelo lya Namibia olya eta po omadhiladhilo omape pauyelele mboka lya mono po mu Ndowishi kombinga yokukwathela opo oshinima shika shi ende nawa.Oya ulike ngeyi kutya oya pumbwa ethimbo okumanitha omadhiladhilo gawo ngoka nokuga tula pomahala.Otwa thaneka nee ngeyi kutya oshinima shika otashi ka ningwa petameko lyetatamumvo lyomumvo tagu ya,” Massing ta popi ngaaka.Iinima mbyoka tayi sokonwa nenge tutye mbyoka yi li methaneko lya Namibia ongaashi ooproyeka dhi na sha netopolululo lyevi nosho wo moshikondo shiiyenditho.Massing ngoka wo a li ku Ndowishi pethimbo lyetalelopo lyOmupresidende Pohamba okwa li wo a hokolola oshiwike sha zi ko kutya oonkundathana ndhoka dha li pokati kiilongo mbika iyali odha enda nawa.Okwa ti osha endele nawa nando osha li oshikumithi sho Namibia a tindi okushaina etsokumweuvathano ndyoka lya li tali ke mu petha oshimaliwa shoomiliyuna ethele nomilongo hamano (N$160 million).Oshimaliwa shika tashi popiwa mpaka osha li shi na okupewa Namibia molwaakwashigwana ye mboka ya li ya dhipagwa kAandowishi pethimbo lyuukoloni wawo mu Namibia, yo oyo nee omihoko ngaashi; Aaherero, Aanama, Aadamara nAayelele yAasan.Ominista yIikwapondje ya Namibia Marco Hausiku okwa popi kutya oya tindi okushaina euvathano ndyoka molwashoka oya li ya hala okuninga manga ekwatathano nomihoko ndhoka dha dhipagelwe pethimbo ndyoka.Ominista ya Ndowishi yOmapendulopo Heidemarie Wieckzorek-Zeul okwa popi kutya etsokumweuvathano ndika olya li tali patulula ondjila yokufuta omihoko ndhoka dha dhipagelwe shi nyanyaleka pethimbo lyuukoloni okuza momumvo 1884 sigo 1915.Massing okwa popi ishewe ngeyi kutya Epangelo lya Ndowishi olyali li uvite andola kutya Okabinete ka Namibia oka zimina omukanda ngoka gu shainwe, ihe oya kumwa nee sho Aanamibia ya tindi okushaina oshinima shika.”Ashike otu uviteko omadhiladhilo gawo netokolo lyawo okuninga manga ekwatathano nayalwe.Ngashiingeyi otwa tegelela owala kEpangelo lya Namibia li tu galukile,” Massing ta popi.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News