Franco Namibia a gandja omambo 300 pOcanisianum

Franco Namibia a gandja omambo 300 pOcanisianum

Pu ANAMULENGE E PANGELO lya Fransa okupitila mOmbelewa yOmukalelipo gwalyo moNamibia nomEhangano lyayo Franco Namibia, olya gandja omagano gomambo 300 lwaampoka, kOsikola yOpombanda ya Katoolika ka Roma poAnamulenge yedhina Canisianum, mEtine lyoshiwike sha zi ko.

Omukuluntusikola gwOsikola ndjika ya Canisianum, tate Werner Kalipi, oye a taamba ko omagano gomambo ngaka, e ga pewa kOmuwiliki gwOsenda ya Franco Namibia omusamane Sebastien Lanoye, ngoka a li a ende pamwe na Amushangandjayi gwOkomissi ya UNESCO moNamibia meme Trudie Amulungu na meme Ritha Amulungu, ngoka e li Omupangi mOshipangelo shEpangelo sha Shakati noku li wo omumwayinakadhona gwa meme Trudie Amulungu. PoAnamulenge mpoka, omusamane Lanoye nosheendo she oya tsakanekwa ku tate Kalipi noshowo ku Pata Omukuluntu gwEgongalo enene lya Anamulenge Jose Thomas noshowo ku Kansela gwOshikandjohogololo sha Anamulenge tate Josef Kanyenye Aluvilu nokuPata Wellem Eitha, kaalongisikola noshowo kaanasikola yopOsikola ya Katoolika ya Canisianum nayalwe yomElelosikola ndjoka.Pethimbo nee ta gandja omagano gomambo ngaka kOmukuluntusikola Kalipi, Lanoye okwa ti Ombelewa yawo ya Franco Namibia, paindilo lyAakuluntu yamwe ye na sha nOsikola ndjika, unene meme Trudie Amulungu nOmumbiishofi Omukuluntu gwOngeleki ya Katoolika moNamibia, Liborius Ndumbukuti Nashenda, oya ninga etokolo lyokukwathela Osikola ya Canisianum nomambo gongushu yoN$30 000 lwaampoka.Lanoye ta ti kutya elongo oshinima sha simana kiigwana ayihe, onkee aluhe okugandja sha nenge okutula oshimaliwa shoye melongo nenge okugandja oonkondo dhoye melongo oshinima sha simana noonkondo.Ta indile kaanasikola ya Canisianum ya kuthe ko eilongo lyawo neyitulomo enene noyi ilonge ya mana mo.Ya kuthe ko ompito ndjoka yokwiilonga neiltulomo enene noya kale aluhe ya koneka kutya ompito yelongo ndjoka taya pewa omagano omanene monkalmwenyo yawo na naye yi longithe nawa.Ya mone mo eshiwo nuunongo, ya ka kale aakwashigwana yangushupala, taya ti sha moshilongo nokuhumitha komeho oshilongo shawo noshigwana shoka taya yakula.Osikola ya Canisianum yoyene oya totelwe po momumvo 1972, ashike momumvo 1977, omolwiita yEkondjelomanguluko, oya hingilwe po kAakwiita yoSwapo, naalongwa oyendji oya yiwa nayo ngawo muupongekwa nokukakondjela Emanguluko lya Namibia.Okuza mpoka oya kala nee ya pata, sigo omo 2003 sho ya pendulwa po ishewe kOngeleki.Omulongwa nee omukulu gwa Canisianum, meme Trudie Amulungu, okwa popitha wo aailongi esiku ndjoka lyegandjo lyomagano ngaka.”Otandi mu halele oonkondo oompe nomukumo metokolo lyeni lyokuyambula po Osikola ndjika,” Amulungu ta popi.Tate Kalipi naye okwa pandula Franco Namibia.Ta ti kutya omagano ngoka a gandja otaga ka longithwa palalakano ndjoka ga gandjelwa.Kalipi ta ti kutya Osikola yawo ndjika Canisianum otayi yi nawa komeho naalongisikola ye oyi itula mo nawa lela melongo lyaanona omanga aanona nayo wo tayi ilongo nawa lela.Shi na sha nekalekopo lyOsikola yawo ndjika, Kalipi okwa ti kutya ota pandula Ongeleka sho tayi ya kwathele noonkondo.Ta pandula wo aavali nookuume sho wo nayo taya yambidhidha mekalepo lyosikola yawo ndjika.Ta ti kutya opwa ningilwe Oosumina dhokugongela oshimaliwa shokutungitha oongulu dhOsikola dha gwedhwa dhi li hamano, ndhoka dha tungwa wo nokuli nale.Dha gwedha kwaadhoka dha kala po nale dhi li hetatu.Okwa pandula wo Aanegumbo ya tate Joe Archer kOngwediva mboka ya kwathele mehogololo lyomuzalo gwosikola noshowo omunasikola Ismael Iyolela ngoka a thaneke noku eta po oshilimbo shOsikola.Kalipi ta ti wo kutya Osikola yawo oya kuthile wo ombinga methigathanopo lyAanasikola lya Essay, moka Omunasikola gwa Canisianum Libertina Nambili a sindana esindano lyotango, ndjoka lya etitha mpoka, osikola yawo yi pewe Okompiuta omanga ye mwene a pewa N$1000.Kalipi ta gwedha po kutya Osikola ya Canisianum, ndjoka ya kala ashike yi na Oongundu okuza pOgrade 8 sigo 10, omvula ndjika oyi na wo Ograde 11 naanasikola otayi ilongo nawa.PoAnamulenge mpoka, omusamane Lanoye nosheendo she oya tsakanekwa ku tate Kalipi noshowo ku Pata Omukuluntu gwEgongalo enene lya Anamulenge Jose Thomas noshowo ku Kansela gwOshikandjohogololo sha Anamulenge tate Josef Kanyenye Aluvilu nokuPata Wellem Eitha, kaalongisikola noshowo kaanasikola yopOsikola ya Katoolika ya Canisianum nayalwe yomElelosikola ndjoka.Pethimbo nee ta gandja omagano gomambo ngaka kOmukuluntusikola Kalipi, Lanoye okwa ti Ombelewa yawo ya Franco Namibia, paindilo lyAakuluntu yamwe ye na sha nOsikola ndjika, unene meme Trudie Amulungu nOmumbiishofi Omukuluntu gwOngeleki ya Katoolika moNamibia, Liborius Ndumbukuti Nashenda, oya ninga etokolo lyokukwathela Osikola ya Canisianum nomambo gongushu yoN$30 000 lwaampoka.Lanoye ta ti kutya elongo oshinima sha simana kiigwana ayihe, onkee aluhe okugandja sha nenge okutula oshimaliwa shoye melongo nenge okugandja oonkondo dhoye melongo oshinima sha simana noonkondo.Ta indile kaanasikola ya Canisianum ya kuthe ko eilongo lyawo neyitulomo enene noyi ilonge ya mana mo.Ya kuthe ko ompito ndjoka yokwiilonga neiltulomo enene noya kale aluhe ya koneka kutya ompito yelongo ndjoka taya pewa omagano omanene monkalmwenyo yawo na naye yi longithe nawa.Ya mone mo eshiwo nuunongo, ya ka kale aakwashigwana yangushupala, taya ti sha moshilongo nokuhumitha komeho oshilongo shawo noshigwana shoka taya yakula.Osikola ya Canisianum yoyene oya totelwe po momumvo 1972, ashike momumvo 1977, omolwiita yEkondjelomanguluko, oya hingilwe po kAakwiita yoSwapo, naalongwa oyendji oya yiwa nayo ngawo muupongekwa nokukakondjela Emanguluko lya Namibia.Okuza mpoka oya kala nee ya pata, sigo omo 2003 sho ya pendulwa po ishewe kOngeleki.Omulongwa nee omukulu gwa Canisianum, meme Trudie Amulungu, okwa popitha wo aailongi esiku ndjoka lyegandjo lyomagano ngaka.”Otandi mu halele oonkondo oompe nomukumo metokolo lyeni lyokuyambula po Osikola ndjika,” Amulungu ta popi.Tate Kalipi naye okwa pandula Franco Namibia.Ta ti kutya omagano ngoka a gandja otaga ka longithwa palalakano ndjoka ga gandjelwa.Kalipi ta ti kutya Osikola yawo ndjika Canisianum otayi yi nawa komeho naalongisikola ye oyi itula mo nawa lela melongo lyaanona omanga aanona nayo wo tayi ilongo nawa lela.Shi na sha nekalekopo lyOsikola yawo ndjika, Kalipi okwa ti kutya ota pandula Ongeleka sho tayi ya kwathele noonkondo.Ta pandula wo aavali nookuume sho wo nayo taya yambidhidha mekalepo lyosikola yawo ndjika.Ta ti kutya opwa ningilwe Oosumina dhokugongela oshimaliwa shokutungitha oongulu dhOsikola dha gwedhwa dhi li hamano, ndhoka dha tungwa wo nokuli nale.Dha gwedha kwaadhoka dha kala po nale dhi li hetatu.Okwa pandula wo Aanegumbo ya tate Joe Archer kOngwediva mboka ya kwathele mehogololo lyomuzalo gwosikola noshowo omunasikola Ismael Iyolela ngoka a thaneke noku eta po oshilimbo shOsikola.Kalipi ta ti wo kutya Osikola yawo oya kuthile wo ombinga methigathanopo lyAanasikola lya Essay, moka Omunasikola gwa Canisianum Libertina Nambili a sindana esindano lyotango, ndjoka lya etitha mpoka, osikola yawo yi pewe Okompiuta omanga ye mwene a pewa N$1000. Kalipi ta gwedha po kutya Osikola ya Canisianum, ndjoka ya kala ashike yi na Oongundu okuza pOgrade 8 sigo 10, omvula ndjika oyi na wo Ograde 11 naanasikola otayi ilongo nawa.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News