Elunduluko monkalo yombepo otali kundathanwa mu Indonesia

Elunduluko monkalo yombepo otali kundathanwa mu Indonesia

A ANTU ya konda peyovi limwe ya za kiilongo mbyoka yi li iilyo yehangano li na sha nekondjitho lyelunduluko monkalo yombepo lyopaigwana nenge tutye United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCC) nokomahangano ge na sha negameno lyuuntshitwe, oye li moshigongi oshiti: 13 shehangano ndika shoka sha tameke ongula yohela mu Bali sha Indonesia.

Mike Shanahan, omuniilonga mehangano lyedhina International Institute for Environment and Development (IIED) mu London okwa ti shimwe shomiikundathanwa iinene poshigongi shika osho nkene ku na okushunithwa pevi omatetopo gomakuti nomambugaleko, opo ku ngambekwe omaluthi ngoka haga zi miikwafaabulika mombepo, ngoka taku popiwa kutya odho tadhi eta elunduluko monkalo yombepo. Shanahan okwa ti oshigongi shika, shoka tashi ka hula momasiku 14 gomwedhi nguka, otashi ka kundathana wo nkene oshiketha shiimaliwa yokulongitha mokukwathela uuyuni wi igilile elunduluko monkalo yombepo, nkene shi na okuya miilonga.Namibia oku li shimwe shomiilongo mbyoka kwa talika kutya otayi ka dhengwa noonkondo kelunduluko monkalo yombepo.Shika oshi li ngaaka molwashoka, Namibia oshilongo shi na omudhingoloko gwa kukuta noonkondo, tagu dhengwa koshikukuta nokembugapalo.Omakonakono ga ningwa omasiku ga zi ko kOunivesiti ya Namibia, oge shi ulike kutya elunduluko monkalo yombepo okwa tegelelwa li ka shunithe pevi iilonga yuunamapya mu Namibia nopelesenda yimwe oshinkwanu ndatu omanga uuniimuna nawo tau ka shuna wo pevi.Olopota yoshizemo shomakonakono ngaka yi na oshipalanyolo, “Millennium Development Goals 7 and Climate Change: Challenges and Opportunities,” oya li ya gandjwa mEtine lya zi ko kOmundohotola John Mfune ngoka ha gandja ootundi mOunivesiti ya Namibia – na oye a li omuwiliki gwomakonakono ngaka.Mfune okwa ti iimeno yimwe ya Namibia nayo otayi ka kana mo wo momudhingoloko omanga omauwanawa ngoka haga zile oshilongo momatalelopo gi ikwatelela miiyamakuti, nago taga ka nkundipala wo.Nande ongaaka, Mfune okwa ti osipana ye oya li yu uvite nawa noonkondo sho ye shi mono kutya aakwashigwana yamwe ngashi moshitopolwa sha Shana, oya katuka oonkatu okuhupa monkalo yelunduluko lyonkalo yombepo.Moshitopolwa shika, aanamikunda yamwe ngashiingeyi ohaya kunu ombuto yomahangu ngoka haga ithanwa Okashana, ndjoka ihayi tila oshikukuta noha yi vala mbala – kutya nee inayi mona omvula oyindji.Ombuto yiilya yomahangu yopamuthigululwakalo mbyoka ya kala hayi kunwa oomvula adhihe ndhoka, ohayi pula omvula oyindji opo yi tule ko omitse nokuvala nawa.Ngele nee omvula inayi loka nawa, nena aantu ihaya ka mona mo sha momapya gawo.Molwashoka elunduluko monkalo yombepo otali dhiginine ko konkalo ya kukuta ya Namibia, iikukuta otayi ka ninga oyindji omanga kwa tegelelwa ga ka kale ga pumba unene.Namibia okwa ningi oshilyolongo shehangano lya UNFCCC momumvo 1995 na oku na Okomitiye yi na sha nekondjitho yelunduluko monkalo yombepo – ndhoka ya totelwe po momumvo 2001.Shanahan okwa ti oshigongi shika, shoka tashi ka hula momasiku 14 gomwedhi nguka, otashi ka kundathana wo nkene oshiketha shiimaliwa yokulongitha mokukwathela uuyuni wi igilile elunduluko monkalo yombepo, nkene shi na okuya miilonga.Namibia oku li shimwe shomiilongo mbyoka kwa talika kutya otayi ka dhengwa noonkondo kelunduluko monkalo yombepo.Shika oshi li ngaaka molwashoka, Namibia oshilongo shi na omudhingoloko gwa kukuta noonkondo, tagu dhengwa koshikukuta nokembugapalo.Omakonakono ga ningwa omasiku ga zi ko kOunivesiti ya Namibia, oge shi ulike kutya elunduluko monkalo yombepo okwa tegelelwa li ka shunithe pevi iilonga yuunamapya mu Namibia nopelesenda yimwe oshinkwanu ndatu omanga uuniimuna nawo tau ka shuna wo pevi.Olopota yoshizemo shomakonakono ngaka yi na oshipalanyolo, “Millennium Development Goals 7 and Climate Change: Challenges and Opportunities,” oya li ya gandjwa mEtine lya zi ko kOmundohotola John Mfune ngoka ha gandja ootundi mOunivesiti ya Namibia – na oye a li omuwiliki gwomakonakono ngaka.Mfune okwa ti iimeno yimwe ya Namibia nayo otayi ka kana mo wo momudhingoloko omanga omauwanawa ngoka haga zile oshilongo momatalelopo gi ikwatelela miiyamakuti, nago taga ka nkundipala wo.Nande ongaaka, Mfune okwa ti osipana ye oya li yu uvite nawa noonkondo sho ye shi mono kutya aakwashigwana yamwe ngashi moshitopolwa sha Shana, oya katuka oonkatu okuhupa monkalo yelunduluko lyonkalo yombepo.Moshitopolwa shika, aanamikunda yamwe ngashiingeyi ohaya kunu ombuto yomahangu ngoka haga ithanwa Okashana, ndjoka ihayi tila oshikukuta noha yi vala mbala – kutya nee inayi mona omvula oyindji.Ombuto yiilya yomahangu yopamuthigululwakalo mbyoka ya kala hayi kunwa oomvula adhihe ndhoka, ohayi pula omvula oyindji opo yi tule ko omitse nokuvala nawa.Ngele nee omvula inayi loka nawa, nena aantu ihaya ka mona mo sha momapya gawo.Molwashoka elunduluko monkalo yombepo otali dhiginine ko konkalo ya kukuta ya Namibia, iikukuta otayi ka ninga oyindji omanga kwa tegelelwa ga ka kale ga pumba unene.Namibia okwa ningi oshilyolongo shehangano lya UNFCCC momumvo 1995 na oku na Okomitiye yi na sha nekondjitho yelunduluko monkalo yombepo – ndhoka ya totelwe po momumvo 2001.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News