Elaka lyoomeme otatu li tula ketuni ngiini?

Kape na esiku lyaa na edhina. 21 Febuluali olya ndhindhilikwa nokudhimbulukiwa muuyuni auhe ongesiku lyelaka lyoomeme paigwana.

Onkene omalaka gomavalelwa- mo ogo thimba yi na ongodhi noga pumbwa okutaambathanwa koma- pipi nomapipi tage ya.

Elaka lyoomeme otatu li yam- bula po noku li nkondopeka ngiini? Eta neta olyu udha etenga ongashi- kwawokashonanakashona,thimbo nethimbo ngele tatu kwandjangele nokulongitha uudhindoli niipam- beleyomalakagetuomavalelwamo otatu ka lya iiyimati yiilonga yetu, oshoka shaalula oshi na ondjambi. Nomadhiladhilo ngono osha sima- na opo momainyengo nomaen- dathano getu gesiku nesiku tu kambadhale atuhetuhe koonono tu kwatathane melaka ndi hatu popi mpoka tashi vulika notashi opalele. Onda koneke neyemato enene nkene tatu nyengwa okupopya neinekelomwene noneithelo tuu uvite uuntsa nuunambano molwa elaka lyoomeme.

Iiholelwa tayi landula otandi yuu- lukwa okuyi uva olundji nopendji “Epoolisa nenge uuwe waNatal (osuuka) otau adhika molaka yini?, “Tate Muhongi otandi kwathelwa ndi na oodola omulongo nandatu ndu uka pOndjondjo”, “ Okanand- jila oha ka pandwa komathele gaali.”, “Ondi li momumvo gwa- hugunina guulongi”, “Paife one yokoongulasha”, “Nena otatu li omboga, enyangwa nokanaka- mundesha.”

Omusholondondo omule. Shika otashi holola kutya kehe gum- we pauhandimwe nopohaulwe moshimpungulonga nenge pa- muthika gwe ota dhana onkandan- gala onene mehumitho komeho lyelaka lyoomeme.

Okutsikila kiiholelwa oto kumwa ko kaazeko naahumi taa lyatele pevi omalaka gawo powalawala.

Pulakena owala keyakulo ly- oshigwana nenge opolohalama yomatumwalaka wu ze omaludhi sho oonomola noondanda tadhi thanga oyendji melaka lyoomeme. Tala kiiholelwa yonomola yongo- dhi yAmukwaya mokapa nenge yokopaala, onomola yokapapa nenge yoshihako shoongombe no- sho wo onomola yohauto( number plate) ya kana.

Oshili oto tete komunwe gwandje hu, oklityeyi yondanda N mOshiin- gilisa otayi thitike omakutsi.

Natango otwa pumbwa okutala omeho omanene noguutalam- bambi komadhina getu, ngono ogo shikwetepo ngele tatu kwand- jangele kependulopo lyomalaka getu gomavalelwamo.

Ando okwa li oando hayi udha okagandhi; ando kehe gumwe na kale nedhinalyopomboga nenge lyomondjugo nosho wo ofani yi li melaka lyandje nolyoye ngaashi Neu, Vovo, Noongo, Kakoko, Waakali, Naampas’ta, Mbalan- gandja nsh.t. Mbela shika otatu shi tompola tuu? Oshipuupuu, natu kambadhaleni okufululula omadhina gomapenda, goonkungulu dhomazimo nookuku mbeya yotango, oshoka omadhina gawo omashambo.

Kakele komadhina gaantu, natu dhenge wo omuthindo kedhina lyombwa ndyoka ku mukweni ho li uvu.

Andola to ithana katali to ti: Lyakwata (lya kwata lya tumbu), Shipekothi, Itende ( Itende musa nande naa popye, imene ngwena nande naa lombagule) nsht peha lyomadhina ganakanena ngoka ga takuma.

Oshikwawo otwa pumbwa oku- kotokela elukululo lyomadhina gomahala getu, ngele otatu tege uudhila tatu kotha ooskola, iipu- tudhilo nomahangano ga lukilwa aantu otage tu kanithitha oshindji.

Omadhina gomahala getu ogo elonga lya paka, olundji oga humbata ondjokonona ndjoka hayi pukulula mboka ya kana uuna taa taakana nokupashiyona moshitunda.

Onkene ehalelo ando sho tuu to tumbula !Nam¥Nus miikondekitho tula mo Oliindili nenge Okakovelwa.

Natango sho to dhiladhila “Ludwig Kanduketu Stanley Border post” Buitepos nenge TransKalahari ina kala kokule.

Hugunina sho to ka tumbula osekondele yAndimba Toivo yaToivo ino dhimbwa ko Olu- no, omanga Niilo Taapopi mu tumbula lela wa dhiginina to ti osekondele Etalaleko, nomomu- kalo gwa tya ngawo oto dhipaga ondjamba nekuma.

Anuwa oombwanawa ihadhi ningi oonde.

Ishewe oshi iholola sha yela kutya elaka lyoomeme oli li momake getu, noshi ikolelela kutse aapopi yalyo ngele otatu li tula ketuni nenge otatu li sitha oshimpwininika.

Walyewo nduno kutya oshi- landuli shoshimpwininika kutya oshike.

Lwahugunina dhimbulukwa shihutuka ohashi zi peke noshi- kwawo kee ku lombwele ke shi gwoye.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News