Efimano loyiimbo noitutula yOvawambo

Kosmas Nghisheenapo Ndinomholo

Ihatu te eengano inatu tumbula omakishi. Oshitunda nonghedi oshilongo nomukalo washo. Shikanya shamukulu ohashi di omhuku u nyika onghee ina fufya eshi a popya ta ti, “Oshiwana shihe na omufyuululwakalo osha fa olweendo la tumba lihe shii apa la finda.”

Eshi oshitumbula hashi popiwa koonembale la tuvikila omhepo ngeenge tava ndungike oimhutu. Elalakano inava hala va tekule ooehena oku tu lye vo va ka tye kashipile inga oto ti kasha li nanghuni.

Elalakano ngeno ova ninge ngaho oohamundja ya kula naxe oohambabi ya putuka naina kai lya oukola wokoshivanda ulula. Otu na omaludi ahapu oyiimbo noitutula yOvawambo. Oyiimbo omwa kwatelwa yovafitangobe osho yo yopoukungungu.

Oitutula otu na oidano hai danwa poivilo ya yooloka ngaashi pomaludi eengobe ngeenge ovanhu tava ludike, peehango osho yo ediko loshinyenye nopekwato loombushe. Oukadona ngeenge owa hange tava tu okakwali ohava kala tava imbi kukala ngaho ino kina komutwe oshiima tashi ende po okamukwikolo.

Ovafitangobe navo oto hange ngaho tave lididima ngeenge ve li melondo. Eshi osha yela kutya oyiimbo yOshiwambo oya fimana neenghono. Shotete oitutula yOvawambo ohai hafifa. Monale ovamati noukadona ova kala hava i komaudano oufiku kominghenye. Koudano ohava kala ko tava dana oidano yoshiwambo elalakano okuhafela pamwe. Kakele koudano ngeenge otwa tale koivilo ngaashi yomafundula, natango ovanhu ohava ningi ongonga ndele efundula tali tangumunwa vo ovanhu tava tyatyala ndele onhingo tai wakisha.

Kape na ou ta di po ite limemesha opo shaashi elalakano okulihafifa. Ngeenge ne oshe ya kokamuti kanandjaya oshitoo ohashi haulukwa mangha ndele ovanhu tava dana eenghama dashikangala ou ta pi omutenya medimo. Vati ehafo ohali pumbu sha yela kutya ova hafa. Kakele kokulihafifa, oidano ohai hanganifa ovanhu.

Omunwe umwe ihau litoola ona omunhu ita dulu okudana pehe na eemhandu. Eemhunga dovanhu odi na okuongala ndele tapa
ningwa ondabo sho tashi wakisha elalakano okutula ovanhu kumwe. Kakele kokulihafifa nokuunganeka ovanhu, oitutula yOshiwambo ohai tu ovanhu omaminimini.

Oyiimbo imwe hai imbwa koudano woufiku ngeenge ovanhu tava dana ohai ulile mo ovanhu hano ohai polemike. Elalakano olo eli ashike kutya opo ovanhu vaha ninge vali omapuko. Ope na oitutula ya popya oukadona unene tuu ngeenge ka nyonwa po komumati elalakano opo ke lihonge mo sha ko ka lundulule.

Eshi oshi li sha fimana neenghono shaashi omunhu oye tuu ou ita kaula vali onyanga nokuya pombabo. Kakele koitutula otu na oyiimbo. Oyiimbo ohai tu omukumo. Ovamati ngeenge tava shiki eexupa ohava imbi unene tuu ngeenge oxupa tai anye okuwa. Ohava imbi tava ti, “oxupa tai anye okuwa, oikola tai anye okuotoloka.”

Nokudja apa omumati ote litumbike noxupa otei ufa diva. Ovafitangobe ngeenge tava shingi eenghombo ve ke di vingile koshimholo ohava ende tava imbi ongovela yovafitangobe. Eshi ohashi ningwa nelalakano opo ondjila i kale ixupi nomutengi itau li epepe naana.

Hasho ashike osho ngeenge meumbo mu na okandjabi pefimbo leendima ovanhu ohava kala tava imbi eshi ve li poshilwa.
Epya otali dulu okupwa ko shaashi keshe umwe oha hokwa mo molwoshiimbo osho tashi ende po nawa. Apa shapo omutwe ashike tau kinghita. Novamati yo ngeenge ve li koufita ohava imbi nelalakano opo ku toke diva.

Kakele kokutwa omukumo oyiimbo ohai hongo elaka. Moyiimbo ihapu yopamufyuululwakalo omwa longifwa omayeletumbulo, oupunaitya osho yo oipopwamayele. Oyiimbo tai hongo yo ovanhu omufyuululwakalo wetu wOshiwambo. Oyiimbo imwe oya popya nokufatulula eenghulunghedi detu dOshiwambo eshi oshi li tashi hongo oohembudangele omufyuululwakalo osho yo eenghulunghedi dOshiwambo.

Xuuninwa onda hala ashike okudenga omufindo kutya tu fimanekeni oyiimbo osho yo oitutula yOshiwambo osheshi ohai hafifa, hai tu omaminimini i tu honge eengheka, otai hongo omufyuululwakalo neenghulunghedi osho yo eenghedinghalelo dOshiwambo yo vali ohai ongele ovanhu. Ohatu pandula eenghulungu detu dOvawambo ngaashi oomeekulu Nanghilinashima ovo ve tu totela oyiimbo osho yo oitutula i na eenghono fiyo okeluwa eli.

– Kosmas Nghisheenapo Ndinomholo oku li omuhongifikola poMwadinomho Combined School mOshitukulwahoololo shaHangwena. Oha hongo omalaka Oshikwanyama nOshiingilisa. Ota monika koemaila christiancosmos94105@gmail.com

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News