Afrika ina pitililwa we; Pohamba ta ti

Afrika ina pitililwa we; Pohamba ta ti

O MUPRESIDENDE Hifikepunye Pohamba okwa ti omanenevi galwe itashi vulika we nande ga tsikile nokupitilila Afrika nokumu patela pondje momahangano ge na sha niinakugwanithwa yokweetapo ombili negameno muuyuni.

Pethimbo ta popitha aakalelipo yiilongo yopondje mu Namibia mOvenduka mEtitano lya zi ko, Pohamba okwa ti Namibia ota tsikile nokuyambidhidha osheetwapo kutya Afrika na pewe iipundi iyali tayi kalelele mOlaata yEgameno yIigwanahangano, mwa kwatelwa uuthemba nomauwanawa agehe. “Afrika okwa hala okupewa iipundi itano itayi kalelele mOlaata yEgameno yIigwanahangano ya nenepekwa nomu na omalunduluko,” Pohamba ta popi ngaaka, pethimbo ta gandja etumwalaka lye lyOmumvo Omupe.Okwa ti Namibia pamwe niilongo yilwe, oya kwathele miilonga yomatumo yehangano lyiilongo ya Afrika nosho wo gIigwanahangano, nokashona kawo hoka ye na po.Okwa ti ekuthombinga lya Namibia mokweeta ombili mu Liberia, Sudan and Sierra Leone, osha ulike eitulomo nehalo lye okukwathela mokukandulapo omaupyakadhi muuyuni.Pohamba okwa ti momumvo 2005, omwa ningwa sha shomupondo moonkambadhala dhokukandulapo omaupyakadhi ngoka ga taalela uuyuni.Ta ti, oshinima shedhimopo lyoongunga (lyomikuli) dhiilongo mbyoka iihepele muuyuni kiilongo iinankondo ohetatu, shimwe shomiinima iiwanawa noonkondo mbyoka ya ningwa omumvo gwa zi ko.Pohamba okwa ningi eindilo kiilongo mbyoka ya huma muuyuni, yi tsikile noonkambadhala dhi na sha nomayambulepo gomaliko giilongo opo tayi ya.”Shoka sha pumbiwa ponkatu ndjika, ehalo lyopapolitika neitulo mo opo ku adhike etsokumweuvathano mokunkondopeka omalongelokumwe gopaliko gopaigwana,” Pohamba ta popi.”Afrika okwa hala okupewa iipundi itano itayi kalelele mOlaata yEgameno yIigwanahangano ya nenepekwa nomu na omalunduluko,” Pohamba ta popi ngaaka, pethimbo ta gandja etumwalaka lye lyOmumvo Omupe.Okwa ti Namibia pamwe niilongo yilwe, oya kwathele miilonga yomatumo yehangano lyiilongo ya Afrika nosho wo gIigwanahangano, nokashona kawo hoka ye na po.Okwa ti ekuthombinga lya Namibia mokweeta ombili mu Liberia, Sudan and Sierra Leone, osha ulike eitulomo nehalo lye okukwathela mokukandulapo omaupyakadhi muuyuni.Pohamba okwa ti momumvo 2005, omwa ningwa sha shomupondo moonkambadhala dhokukandulapo omaupyakadhi ngoka ga taalela uuyuni.Ta ti, oshinima shedhimopo lyoongunga (lyomikuli) dhiilongo mbyoka iihepele muuyuni kiilongo iinankondo ohetatu, shimwe shomiinima iiwanawa noonkondo mbyoka ya ningwa omumvo gwa zi ko.Pohamba okwa ningi eindilo kiilongo mbyoka ya huma muuyuni, yi tsikile noonkambadhala dhi na sha nomayambulepo gomaliko giilongo opo tayi ya.”Shoka sha pumbiwa ponkatu ndjika, ehalo lyopapolitika neitulo mo opo ku adhike etsokumweuvathano mokunkondopeka omalongelokumwe gopaliko gopaigwana,” Pohamba ta popi.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News