Aanamibia ye vulithe po 500,000 monooli ya mona omauyelele kombinga yo HIV-AIDS

Aanamibia ye vulithe po 500,000 monooli ya mona omauyelele kombinga yo HIV-AIDS

O PROJEKA ndjoka ya tokola okukondjitha thiluthilu omukithi omudhipagi gwoHIV/AIDS moshilongo unene tuu moNooli ya Namibia yedhina The Total Control of the Epidemic Project (TCE), oya tseyitha moshigongi shayo ye shi ningile mOngwediva omathimbo ga zi ko kutya pa pulanda yawo yokukondjitha omukithi nguka omudhipgai nokugandja omauyelele kombinga yago muule woomvula ndatu, oya adha nale aakalimo yomoNooli ye vulithe pomayovi omathele gatano (500,000) noya tokola okwaadha aakalimo ye li omayovi omathele omugoyi (900,000) konima yoomvula ndatu tadhi landula.

Pethimbo ta popitha oshigongi shaatoolinkundana pOsenda yOongeshefa ya Coolmaster mOngwediva omathimbo ga zi ko, mpoka wo opo pu na oombelewa dhawo, Komanda yOpevi ya TCE Oscar Shiweva ta ti kutya konima ashike sho Oprojeka yawo ndjika ya longo nawa miilongo yomuushiinda wa Namibia ngashi Botswana na Zimbabwe, Oprojeka ndjika oye yi eta wo moNamibia noku yi tula miilonga pambelewa mu Septemba 2005 palongelokumwe nUuministeli wUuhaku nIilonga yUundjolowele. “Aantu oyo ayeke taya vulu okwiimangulula komukithi nguka omudhipagi gwoHIV/AIDS na inaya tegelela ye shi ningilwe kuyalwe.Gulwe ngoka ota vulu ashike okukutha ombinga mwaashoka, ashike etokolo oli li komuntu ye mwene, kutya okwa hala nenge ina hala okwiimangulula komukithi ngoka omudhipagi gwoHIV/AIDS, “Shiweva ta ti ngawo nokutsikila ko ta yelitha kutya shoka osho shi wetike shi na oshilonga kOprojeka yawo ndjika ya TCE, ndjoka ya tulwa po okuhwahwameka oshigwana mekuthombinga koshigwana shoshene, komuntu ye mwene, mekondjitho lyomukithi nguka omudhipagi.Shiweva ta yelitha wo kutya TCE oya totwa po ku Humana People to People okukondjitha omukithi gwoHIV/AIDS muumbugantu wa Africa nOprograma ye yotango oya tamekwa nayo mu Zimbabwe momumvo 2000 na ngashiingeyi TCE ota adhika moMozambique noshowo moZimbabwe, moBotswana, moSouth Africa noshowo nee moNamibia nokwa tegelelwa wo yi ka totwe miilongo iikwawo oyindji tayi landula muumbugantu wa Africa muka.”HIV/AIDS oya dhenga iigwana yomuumbugantu wa Sahara noonkondo notayi tsikile oku yi dhenga natango mwa kwatelwa wo nomamona gayo.Onkee tse mo TCE otuuvite kutya iigwana yoyene oyo ashike tayi vulu okudhana onkandangala yiihwapo nawa mekondjitho nomokwiikankunyuna omukithi nguka omudhipagi gwoHIV/AIDS, “Shiweva ta gwedha po.”Aantu ngele taya tokola okulundulula omaihumbato gawo, nena osha yela kutya otaya kala ya manguluka kombinga yomukithi nguka omudhipagi,”Ta gwedha po ngawo.Ta ti wo kutya oya topola oshilongo maantu ye li 100,000 nomoshitopolwa kehe omu na aaniilonga yawo ye li 50 lwaampoka mboka taya ungaunga naantu mboka.Kehe omuniilonga gwawo okwa lombwelwa a longe mo aantu ye li 2000 lwaampoka.Te ya uvitha ko pamukalo gwoku ya endulula noku ya endulula ishewe nosha yela kutya oku shi ninga ngeyi muule woomvula ndatu, oya tala kutya oshigwana otashi ka kala shuuvako nawa kombinga yomukithi nguka omudhipagi.Shiweva ta ti kutya mOprojeka yawo ndjika omu na aantu ya endithwa po nawa nkene ye na okulonga noshigwana, mokati kasho moka.Ta ti kutya oye na omatanga, ano Ootima dha topolwa nawa ndhoka tadhi longo mokati koshigwana nelalakano lyokwaadha kehe omuntu moshinima shika.”Elyenge lyiilonga yetu oli li nawa noonkondo notu wete kutya omukalo ngoka tatu longitha, okugandja uuyelele koshigwana, ogu li nawa noonkondo noshigwana otashi tameke okuuva ko nawa lela.Ta ti kutya ohaya longo nomuntu kondandalunde, taya longele kumwe nomalelo gomiitopolwa, momikunda noshowo nOosenda dhuuhaku naandhoka hadhi konaakonenwa aantu ombuto yoHIV/AIDS noshowo nOongeleka, ano naawiliki yOpambepo.”Aantu oyo ayeke taya vulu okwiimangulula komukithi nguka omudhipagi gwoHIV/AIDS na inaya tegelela ye shi ningilwe kuyalwe.Gulwe ngoka ota vulu ashike okukutha ombinga mwaashoka, ashike etokolo oli li komuntu ye mwene, kutya okwa hala nenge ina hala okwiimangulula komukithi ngoka omudhipagi gwoHIV/AIDS, “Shiweva ta ti ngawo nokutsikila ko ta yelitha kutya shoka osho shi wetike shi na oshilonga kOprojeka yawo ndjika ya TCE, ndjoka ya tulwa po okuhwahwameka oshigwana mekuthombinga koshigwana shoshene, komuntu ye mwene, mekondjitho lyomukithi nguka omudhipagi.Shiweva ta yelitha wo kutya TCE oya totwa po ku Humana People to People okukondjitha omukithi gwoHIV/AIDS muumbugantu wa Africa nOprograma ye yotango oya tamekwa nayo mu Zimbabwe momumvo 2000 na ngashiingeyi TCE ota adhika moMozambique noshowo moZimbabwe, moBotswana, moSouth Africa noshowo nee moNamibia nokwa tegelelwa wo yi ka totwe miilongo iikwawo oyindji tayi landula muumbugantu wa Africa muka.”HIV/AIDS oya dhenga iigwana yomuumbugantu wa Sahara noonkondo notayi tsikile oku yi dhenga natango mwa kwatelwa wo nomamona gayo.Onkee tse mo TCE otuuvite kutya iigwana yoyene oyo ashike tayi vulu okudhana onkandangala yiihwapo nawa mekondjitho nomokwiikankunyuna omukithi nguka omudhipagi gwoHIV/AIDS, “Shiweva ta gwedha po.”Aantu ngele taya tokola okulundulula omaihumbato gawo, nena osha yela kutya otaya kala ya manguluka kombinga yomukithi nguka omudhipagi,”Ta gwedha po ngawo.Ta ti wo kutya oya topola oshilongo maantu ye li 100,000 nomoshitopolwa kehe omu na aaniilonga yawo ye li 50 lwaampoka mboka taya ungaunga naantu mboka.Kehe omuniilonga gwawo okwa lombwelwa a longe mo aantu ye li 2000 lwaampoka.Te ya uvitha ko pamukalo gwoku ya endulula noku ya endulula ishewe nosha yela kutya oku shi ninga ngeyi muule woomvula ndatu, oya tala kutya oshigwana otashi ka kala shuuvako nawa kombinga yomukithi nguka omudhipagi.Shiweva ta ti kutya mOprojeka yawo ndjika omu na aantu ya endithwa po nawa nkene ye na okulonga noshigwana, mokati kasho moka.Ta ti kutya oye na omatanga, ano Ootima dha topolwa nawa ndhoka tadhi longo mokati koshigwana nelalakano lyokwaadha kehe omuntu moshinima shika.”Elyenge lyiilonga yetu oli li nawa noonkondo notu wete kutya omukalo ngoka tatu longitha, okugandja uuyelele koshigwana, ogu li nawa noonkondo noshigwana otashi tameke okuuva ko nawa lela.Ta ti kutya ohaya longo nomuntu kondandalunde, taya longele kumwe nomalelo gomiitopolwa, momikunda noshowo nOosenda dhuuhaku naandhoka hadhi konaakonenwa aantu ombuto yoHIV/AIDS noshowo nOongeleka, ano naawiliki yOpambepo.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News