Aalongwa ye vulithe 1 436 mOhangwena nomOshikoto kaye na osikola manga

Aalongwa ye vulithe 1 436 mOhangwena nomOshikoto kaye na osikola manga

O OSIKOLA otadhi tameke nee ngula nomOhangwena nOshikoto omwa tegelelwa omuyalu gwaanasikola ye li 1 436 ya ka kale kaye na manga Osikola omanga uupyakadhi wa fa mboka wa tegelelwa wo mIitopolwa ngashi Oshana nOmusati moNooli ya Namibia.

Omuwiliki gwElongo mOshitopolwa sha Hangwena tate Josia Udjombala okwa lombwela The Namibian kutya yo otaya vulu ashike okutaamba aalongwa ye li 1 200 yomaalongwa 1 825 mboka ya pita Ograde 10 mOshitopolwa shawo omvula ya zi ko, mwa kwatelwa naamboka yaNamcol. Omuwiliki gwElongo mOshitopolwa sha Shikoto meme Anna Hipondoka okwa ti kutya yo otaya vulu ashike okutaamba aalongwa ye li 1 053 yomaalongwa ye li 1 864 mboka ya ninga omaindilo gokutaambwa moshitopolwa shawo.Momwaalu ngoka gwa taambwa omwa kwatelwa wo namo mboka yokoNamcol.Omuwiliki gwElongo mOshitopolwa sha Shana , meme Dute Shinyemba noshowo ngoka e li pehala lyOmuwiliki gwElongo mOshitopolwa sha Musati meme Elina Nghiitwikwa, oya ti kutya yo opo manga taya tula oolipota dhawo melandulathano opo ya vule okugandja omishangwa dha yela kOshifo shika.Tate Udjombala na meme Hipondoka oya ti kutya otaya ka mona Iitopolwa yilwe opo ya tale kutya pamwe uunona wawo mboka wa hupa ko tau monenwa omahala hoka.Unene taya ti kutya otaya ka tala kOshitopolwa sha Musati hoka ya fa ya uva ku na omahala.”Uunona auhe mboka inau mona omahala ngeno nau tegelele ashike nombili manga tatu wu kongela omahala,” tate Udjombala ta ti ngawo nokugwedha po kutya Uuministeli wElongo owa tota po Okakomitiye ke na sha nomataambo gaanona mOosikola.Okakomitiye nee hoka otaka ka gongala meti 24 Januari 2006 mOvenduka notaka ka kundathana nee kombinga yaanona mboka ya hupa ko komataambo moosikola nuumvo.Shika Udjombala na meme Hipondoka otaya ti kutya otashi vulika kuka monike omahala koosikola dhilwe moshilongo, kutya nee omuushimba moka nenge openi, hoka taku ka kala ehala oko ashike taku ka tuminwa mboka inaya mona omahala moosikola dhomiitopolwa yawo.Aawiliki yElongo mbaka yaali oya ti kutya uupyakadhi hau thigitha po aanona inaya taambwa, okuhepo kwaalongisikola ya gwana, oongulu dhOosikola niikwaniipangitho yosikola ngashi omambo, inaga gwana.”Ngashi tse mOshikoto, otu na mo aanona oyendji, ashike otu na mo ashike Ooseko dhOpevi dhi li omilongontano nahamano, nOoseko dhopombanda dhi li ashike heyali.Otwa pumbwa Ooseko dhopevi nodhopombanda odhindji lela.Ngashi ndhoka dhopombanda otwe dhi pumbwa dhi li nande hetatu nenge omugoyi lwaaampoka,”meme Hipondoka ta ti ngawo.Ta gwedha po ta ti kutya etungo lyOseko pOmuntele mOshitopolwa shawo, olya taambiwa ko nale, ihe etameko lyoku yi tunga olyo ngaa itali tamekiwa nalyo ndjoka.”Otwa pumbwa lela oongulu dhosikola, nande nee poosikola ndhoka dhi li po opo ashike pwa gwedhwa Ooklasa, nena oshi li ngaa hwepo tuu,” meme Hipondoka ta gwedha po.Omuwiliki gwElongo nguka mOshitopolwa sha Shikoto, ano meme Hipondoka okwa pandula noonkondo Aatalelisikola yomOshitopolwa she, noshowo Aakuluntusikola, aalongisikola aanona naavali sho ya kala ayehe kumwe yi itula mo melongo ndele uunona tau piti nawa, shoka sha eta Oshitopolwa sha Shikoto osho shi kale pombanda mokupititha nawa nOoperesenda 59,47.Shi na sha nee netameko lyosikola yoyene, aavali oyendji otaya adhika nale mOositola taya landele aanona yawo oonguwo dhosikola niikwaniipangitho ngashi unene oopena nosho tuu.Aavali otaya lili kondilo yiinima moositola, unene tuu sho oshimaliwa sha manwa po kiituthi ya zi ko.Omuwiliki gwElongo mOshitopolwa sha Shikoto meme Anna Hipondoka okwa ti kutya yo otaya vulu ashike okutaamba aalongwa ye li 1 053 yomaalongwa ye li 1 864 mboka ya ninga omaindilo gokutaambwa moshitopolwa shawo.Momwaalu ngoka gwa taambwa omwa kwatelwa wo namo mboka yokoNamcol.Omuwiliki gwElongo mOshitopolwa sha Shana , meme Dute Shinyemba noshowo ngoka e li pehala lyOmuwiliki gwElongo mOshitopolwa sha Musati meme Elina Nghiitwikwa, oya ti kutya yo opo manga taya tula oolipota dhawo melandulathano opo ya vule okugandja omishangwa dha yela kOshifo shika.Tate Udjombala na meme Hipondoka oya ti kutya otaya ka mona Iitopolwa yilwe opo ya tale kutya pamwe uunona wawo mboka wa hupa ko tau monenwa omahala hoka.Unene taya ti kutya otaya ka tala kOshitopolwa sha Musati hoka ya fa ya uva ku na omahala.”Uunona auhe mboka inau mona omahala ngeno nau tegelele ashike nombili manga tatu wu kongela omahala,” tate Udjombala ta ti ngawo nokugwedha po kutya Uuministeli wElongo owa tota po Okakomitiye ke na sha nomataambo gaanona mOosikola.Okakomitiye nee hoka otaka ka gongala meti 24 Januari 2006 mOvenduka notaka ka kundathana nee kombinga yaanona mboka ya hupa ko komataambo moosikola nuumvo.Shika Udjombala na meme Hipondoka otaya ti kutya otashi vulika kuka monike omahala koosikola dhilwe moshilongo, kutya nee omuushimba moka nenge openi, hoka taku ka kala ehala oko ashike taku ka tuminwa mboka inaya mona omahala moosikola dhomiitopolwa yawo.Aawiliki yElongo mbaka yaali oya ti kutya uupyakadhi hau thigitha po aanona inaya taambwa, okuhepo kwaalongisikola ya gwana, oongulu dhOosikola niikwaniipangitho yosikola ngashi omambo, inaga gwana.”Ngashi tse mOshikoto, otu na mo aanona oyendji, ashike otu na mo ashike Ooseko dhOpevi dhi li omilongontano nahamano, nOoseko dhopombanda dhi li ashike heyali.Otwa pumbwa Ooseko dhopevi nodhopombanda odhindji lela.Ngashi ndhoka dhopombanda otwe dhi pumbwa dhi li nande hetatu nenge omugoyi lwaaampoka,”meme Hipondoka ta ti ngawo.Ta gwedha po ta ti kutya etungo lyOseko pOmuntele mOshitopolwa shawo, olya taambiwa ko nale, ihe etameko lyoku yi tunga olyo ngaa itali tamekiwa nalyo ndjoka.”Otwa pumbwa lela oongulu dhosikola, nande nee poosikola ndhoka dhi li po opo ashike pwa gwedhwa Ooklasa, nena oshi li ngaa hwepo tuu,” meme Hipondoka ta gwedha po.Omuwiliki gwElongo nguka mOshitopolwa sha Shikoto, ano meme Hipondoka okwa pandula noonkondo Aatalelisikola yomOshitopolwa she, noshowo Aakuluntusikola, aalongisikola aanona naavali sho ya kala ayehe kumwe yi itula mo melongo ndele uunona tau piti nawa, shoka sha eta Oshitopolwa sha Shikoto osho shi kale pombanda mokupititha nawa nOoperesenda 59,47.Shi na sha nee netameko lyosikola yoyene, aavali oyendji otaya adhika nale mOositola taya landele aanona yawo oonguwo dhosikola niikwaniipangitho ngashi unene oopena nosho tuu.Aavali otaya lili kondilo yiinima moositola, unene tuu sho oshimaliwa sha manwa po kiituthi ya zi ko.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News