Aakuluntu yOondoolopa ya indila Epangelo li kale tali ya kwathele oshimaliwa

Aakuluntu yOondoolopa ya indila Epangelo li kale tali ya kwathele oshimaliwa

PONGWEDIVA M OSHIGONGI shawo ye shi ningile mEtitano lya zi ko mOngwediva Oomeya yoondoolopa nIilando moNamibia oya indila kEpangelo li ya kwathele oshimaliwa shokulelitha nokuhumitha komeho oondooloa dhawo oshoka otaya nana nondantu momayakulo gamwe taye ga yakula nago oshigwana, aakalimo yomoondolopa dhawo moka.

Omupresidende gwEhangano ndjona lyOomeya, Mayola gwOndoolopa ya Ngwediva Erastus Uutoni ta ti kutya, Omalelo gOondoolopa ohaga ungaunga nomayakulo ogendji gaakalimo mwa kwatelwa nomayakulo gamwe ngoka ge na okugandjwa ngeno kOmauminitslei galwe mEpangelo. Meya Uutoni ta ti kutya Omalelo gOondoolopa oge na uupyakadhi uunene waakalaimo yamwe moNamibia ngashi unene aagundjuka ye hole okumbombolokela kOondoolopa nokiilando okuza kIitopolwa yokomikunda.Taye ya kOondoolopa nokiilando yee ya konge omahupilo iilonga nosho tuu na ohaye ya okwiiyadha kaye na mpoka taya kala nohashi kala nee oshidhigu unenenene kOmalelo gOondoolopa nIilando iinene ngashi Ovenduka nosho tuu.Omupresidende gwEhangano lyOomeya yOondoolopa tate Uutoni ta ti kutya aakalimo yatya ngawo ngele oye ya mOndoolopa yoye nenge mOshilando shoye, ohaya kala nee ya hala u ya pe omahala gokukala, ngoye to ya tulile po iiyakulitjo ngashi, omagumbo gopashinanena, omeya, uundjugo olusheno nosho tuu.”Omalelo gamwe, ogendji nokuli, ohaga kala nee kage na oshimaliwa shokutula po iiyakulitho ayihe mbyoka ya pumbiwa metulululo lyaantu yatya ngawo nosha yela kutya ngele Epangelo itali ka kwathela Omalelo gOondoolopa nIilando noshimaliwa nena aantu yatya ngawo otaya ka kala aluhe monkalo ombwinayi noya naipala, kayi na uuyogoki nuukalinwa washa, “Omusamane Uutoni ta ti ngawo nowkiindila kEpangelo li kale hali ya kwathele oshimaliwa mokukandula po omaudhigu noompumbwe ndhoka.Oshigongi osha li sha wilikwa kOmupresidende gwOpevi gwEhangano ndika lyOomeya meme Priskila Beukes ngoka wo e li Meya gwOndoolopa ya Malinda.Meya Uutoni ta ti kutya uupyakadhi uunene ye na owo nee mboka wokumbombolokela kOondoolopa nokiilando kaakalimo yokomikunda.Ta ti wo kutya oshinima shokuzimina omatungopo goondoolopa moshilongo noshowo ompumbwe onene yoonzo nodhopantu dhaaniilonga nekondjitho lyiihwapo lyomukithi omudhipagi gwo HIV-AIDS.Uutoni ta lombwele Oshigongi kutya oshinima shokweeta Epangelo koshigwana osho oshinima oshinene naawiliki yokIitopolwa unene yomOondoolopa oye na okukala yi itula mo mu sho nokulonga naanaa pamulandu ngoka gweetitha Epangelo koshigwana.Onkee nee moku shi ninga, Uutoni, ta ti Omalelo gOondoolopa nogIitopolwa oge na okukala ge na oshimaliwa notashi ka kala nee oshiwanawa ngele Epangelo tali kwathele Omalelo gatya ngawo mpoka tali vulu na haku ethela ashihe miikaha yOmalelo ngoka ogo ike, otashi ka kala oshidhigu unene kugo.Uutoni okwa ti wo kutya Aaleli yIitopolwa nOondoolopa oye na uudhigu wolutu ndoka halu zimine edhiko lyOondoolopa momahala gaayehe, molwashoka olutu ndoka kalu zimina nziya omaindilo gaaleli mboka yIitopolwa nOondoolopa uuna tashi ya komaindilo ngoka gokudhika oondoolopa momikunda moka.Oondoolopa dhatya ngawo odha pumbiwa opo aanangeshefa yee ya tunge moondoolopa moka, shoka tashi ka vula okugandja oompito dhiilonga kaakalimo yaamoka nokukelela embombolokel kOondoolopa nokiilando yilwe moshilongo.Uutoni ta indile nee kOlutu ndoka lu kale halu endelele mokukonaakona omaindilo gawo nokugandja ezimino kuyo ya tunge oondoolopa moshilongo omolu ehumokomeho nokukelela ngeyi embombolokelo lyaantu kOondoolopa nokiilando moshilongo.Momalelo gOondoolopa, Uutoni ta ti, omwa pumbwa wo aaniilonga ya pyokoka nawa, naaniilonga yatya ngawo oye na wo okufutwa nawa.Onkee Omalelo mwaayihe mbika oga pumbwa lela ekwatho neyambidhidho lyEpangelo pauvathano.Kombinga yomukithi omudhipagi gwo HIV-AIDS, Uutoni okwa ti kutya ngashi ngaa osho shili muyuni auhe, nomOondoolopa dhomoNamibia omu na aakalimo ye na ombuto yo HIV nomukithi gwo AIDS, mboka ya pumbwa okusilwa oshimpwiyu oshinene kOmalelo gOondoolopa dhawo.Uutoni ta tseyitha kutya Oshigongi shOomeya dhOondoolopa dha Namibia osha tota po wo Olutu lwokuungaunga nomukithi nguka omudhipgai gwoHIV-AIDS mOondoolopa lwedhina moshitakum Alliance of Mayors’ Initiative for Community Action of AIDS (AMICALL), ano shokukwathela Omalelo gOondoolopa mehwahwameko lyekondjitho lyOmukithi nguka gwo HIV-AIDS maakalimo yomOondoolopa moka noye na lela uushili wiihwapo kutya moondoolopa dhawo oHIV-AIDS pailonga yEhangano lyawo ndika epe otayi ka kondjithwa neitulomo enene naakalimo otaya ka uvithwa ko nawa oshiponga shomukithi nguka.Oshigongi shawo shika, osho shotango shomvula ndjika, osha li sha kalwa nee kOmupresidende gwasho Meya gwOndoolopa ya Ngwediva tate Erastus Uutoni, ngoka wo e shi egulula pambelewa.Tashi kalwa wo kOmupresidende gwOpevi gwEhangano ndika lyOmeya moNamibia meme Priskila Beukes ngoka wo e li Meya gwOndoolopa ya Malinda, nosho wo ku Meya gwaShaanda, Rapama Kamehozu, Meya Omukulu gwa Mbaye King Mandume, Amushanga Omukuluntupitithi gwo Alliance of Mayors’ Initiative for Community Action on AIDS (AMICAAL) meme Nyanda Nabe, tate Chris Eita gwomElelo lyOshilando sha Venduka noshowo nee Amushangwa gwOshigongi Andreas Uutoni Omunambelewa Omukuluntu mOshikondo shEpopiloko lyElelo lya Ngwediva.Meya Uutoni ta ti kutya Omalelo gOondoolopa oge na uupyakadhi uunene waakalaimo yamwe moNamibia ngashi unene aagundjuka ye hole okumbombolokela kOondoolopa nokiilando okuza kIitopolwa yokomikunda.Taye ya kOondoolopa nokiilando yee ya konge omahupilo iilonga nosho tuu na ohaye ya okwiiyadha kaye na mpoka taya kala nohashi kala nee oshidhigu unenenene kOmalelo gOondoolopa nIilando iinene ngashi Ovenduka nosho tuu.Omupresidende gwEhangano lyOomeya yOondoolopa tate Uutoni ta ti kutya aakalimo yatya ngawo ngele oye ya mOndoolopa yoye nenge mOshilando shoye, ohaya kala nee ya hala u ya pe omahala gokukala, ngoye to ya tulile po iiyakulitjo ngashi, omagumbo gopashinanena, omeya, uundjugo olusheno nosho tuu.”Omalelo gamwe, ogendji nokuli, ohaga kala nee kage na oshimaliwa shokutula po iiyakulitho ayihe mbyoka ya pumbiwa metulululo lyaantu yatya ngawo nosha yela kutya ngele Epangelo itali ka kwathela Omalelo gOondoolopa nIilando noshimaliwa nena aantu yatya ngawo otaya ka kala aluhe monkalo ombwinayi noya naipala, kayi na uuyogoki nuukalinwa washa, “Omusamane Uutoni ta ti ngawo nowkiindila kEpangelo li kale hali ya kwathele oshimaliwa mokukandula po omaudhigu noompumbwe ndhoka.Oshigongi osha li sha wilikwa kOmupresidende gwOpevi gwEhangano ndika lyOomeya meme Priskila Beukes ngoka wo e li Meya gwOndoolopa ya Malinda.Meya Uutoni ta ti kutya uupyakadhi uunene ye na owo nee mboka wokumbombolokela kOondoolopa nokiilando kaakalimo yokomikunda.Ta ti wo kutya oshinima shokuzimina omatungopo goondoolopa moshilongo noshowo ompumbwe onene yoonzo nodhopantu dhaaniilonga nekondjitho lyiihwapo lyomukithi omudhipagi gwo HIV-AIDS.Uutoni ta lombwele Oshigongi kutya oshinima shokweeta Epangelo koshigwana osho oshinima oshinene naawiliki yokIitopolwa unene yomOondoolopa oye na okukala yi itula mo mu sho nokulonga naanaa pamulandu ngoka gweetitha Epangelo koshigwana.Onkee nee moku shi ninga, Uutoni, ta ti Omalelo gOondoolopa nogIitopolwa oge na okukala ge na oshimaliwa notashi ka kala nee oshiwanawa ngele Epangelo tali kwathele Omalelo gatya ngawo mpoka tali vulu na haku ethela ashihe miikaha yOmalelo ngoka ogo ike, otashi ka kala oshidhigu unene kugo.Uutoni okwa ti wo kutya Aaleli yIitopolwa nOondoolopa oye na uudhigu wolutu ndoka halu zimine edhiko lyOondoolopa momahala gaayehe, molwashoka olutu ndoka kalu zimina nziya omaindilo gaaleli mboka yIitopolwa nOondoolopa uuna tashi ya komaindilo ngoka gokudhika oondoolopa momikunda moka.Oondoolopa dhatya ngawo odha pumbiwa opo aanangeshefa yee ya tunge moondoolopa moka, shoka tashi ka vula okugandja oompito dhiilonga kaakalimo yaamoka nokukelela embombolokel kOondoolopa nokiilando yilwe moshilongo.Uutoni ta indile nee kOlutu ndoka lu kale halu endelele mokukonaakona omaindilo gawo nokugandja ezimino kuyo ya tunge oondoolopa moshilongo omolu ehumokomeho nokukelela ngeyi embombolokelo lyaantu kOondoolopa nokiilando moshilongo.Momalelo gOondoolopa, Uutoni ta ti, omwa pumbwa wo aaniilonga ya pyokoka nawa, naaniilonga yatya ngawo oye na wo okufutwa nawa.Onkee Omalelo mwaayihe mbika oga pumbwa lela ekwatho neyambidhidho lyEpangelo pauvathano.Kombinga yomukithi omudhipagi gwo HIV-AIDS, Uutoni okwa ti kutya ngashi ngaa osho shili muyuni auhe, nomOondoolopa dhomoNamibia omu na aakalimo ye na ombuto yo HIV nomukithi gwo AIDS, mboka ya pumbwa okusilwa oshimpwiyu oshinene kOmalelo gOondoolopa dhawo.Uutoni ta tseyitha kutya Oshigongi shOomeya dhOondoolopa dha Namibia osha tota po wo Olutu lwokuungaunga nomukithi nguka omudhipgai gwoHIV-AIDS mOondoolopa lwedhina moshitakum Alliance of Mayors’ Initiative for Community Action of AIDS (AMICALL), ano shokukwathela Omalelo gOondoolopa mehwahwameko lyekondjitho lyOmukithi nguka gwo HIV-AIDS maakalimo yomOondoolopa moka noye na lela uushili wiihwapo kutya moondoolopa dhawo oHIV-AIDS pailonga yEhangano lyawo ndika epe otayi ka kondjithwa neitulomo enene naakalimo otaya ka uvithwa ko nawa oshiponga shomukithi nguka.Oshigongi shawo shika, osho shotango shomvula ndjika, osha li sha kalwa nee kOmupresidende gwasho Meya gwOndoolopa ya Ngwediva tate Erastus Uutoni, ngoka wo e shi egulula pambelewa.Tashi kalwa wo kOmupresidende gwOpevi gwEhangano ndika lyOmeya moNamibia meme Priskila Beukes ngoka wo e li Meya gwOndoolopa ya Malinda, nosho wo ku Meya gwaShaanda, Rapama Kamehozu, Meya Omukulu gwa Mbaye King Mandume, Amushanga Omukuluntupitithi gwo Alliance of Mayors’ Initiative for Community Action on AIDS (AMICAAL) meme Nyanda Nabe, tate Chris Eita gwomElelo lyOshilando sha Venduka noshowo nee Amushangwa gwOshigongi Andreas Uutoni Omunambelewa Omukuluntu mOshikondo shEpopiloko lyElelo lya Ngwediva.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News