CAPE TOWN – Okunana nondatu kweliko lya Zimbabwe oku niwe eitaalo kutya otaku ka eta Ondola ya Zimbabwe yi ngushuluke noopelesenda omayuvi gatano oku ka thika pehulilo lyomumvo, molwashoka Epangelo lyOmupresidende Robert Mugabe olya nyengwa okweeta eliko ponkatu yi li hwepo, Omunambelewa omukuluntu gwOmbaanga ya International Monetary Fund (IMF), osho a popi.
Abdoulate Bio-Tchane, ngoka ha ungaunga nIikwAafrika mOmbaanga ndjika okwa ti Epangelo lya Zimbabwe ina li ninga po sha oshindji mokweeta eliko lyoshilongo kuuwanawa. “Epulo olyo ndika kutya otali ka gwa sigo openi? Muule woomvula ntano dha piti po, otwa mona iiyemo yopashigwana ya yi pevi noopelesenda dhi vulithe po 35,” Bio-Tchane ta popi ngaaka.Okwa ti enkundipalo lyeliko mu Zimbabwe olya guma nale iilongo yilwe mu Afrika, sho aantu yamwe ye li nale taya thigi po oshilongo ya ka konge uuhupilo u li nawa kiilongo yilwe.Eliko lya Zimbabwe olya tameke wo okunana nondatu molwashoka kapu na omahangano ga hala okutunga moshilongo shika.”Otashi shuna oshitopolwa (shAafrika lyUumbugantu) konima na otashi shuna Afrika alihe konima,” Bio-Tchane ta popi ngaaka.”Ndika olya li nale eliko lya kola,” Bio-Tchena ta tsikile ko ngaaka.Ombaanga ya IMF niilongo yilwe iikwatheli yAaEurpa, mwa kwatelwa Ombaanga yUuyuni, oya li ya kutha po omakwathelo gawo ku Zimbabwe oomvula dha pita pu hamano dha zi ko omolu omulandu dhopaliko dha Mugabe kadhi li nawa.Iilongo iikwatheli yAaEuropa oya hulithapo omakwathelo gayo ku Zimbabwe, tayi nyenyeta kutya Mugabe ota yonagula uuthemba womuntu.Nande ongaaka, Bio-Tchena okwa ti Zimbabwe ota vulu okumona omakwathelo okuza pondje yoshilongo ngele okwa eta po omilandu dhopaliko dhi li nawa.Nampa-Reuters”Epulo olyo ndika kutya otali ka gwa sigo openi? Muule woomvula ntano dha piti po, otwa mona iiyemo yopashigwana ya yi pevi noopelesenda dhi vulithe po 35,” Bio-Tchane ta popi ngaaka.Okwa ti enkundipalo lyeliko mu Zimbabwe olya guma nale iilongo yilwe mu Afrika, sho aantu yamwe ye li nale taya thigi po oshilongo ya ka konge uuhupilo u li nawa kiilongo yilwe.Eliko lya Zimbabwe olya tameke wo okunana nondatu molwashoka kapu na omahangano ga hala okutunga moshilongo shika.”Otashi shuna oshitopolwa (shAafrika lyUumbugantu) konima na otashi shuna Afrika alihe konima,” Bio-Tchane ta popi ngaaka.”Ndika olya li nale eliko lya kola,” Bio-Tchena ta tsikile ko ngaaka.Ombaanga ya IMF niilongo yilwe iikwatheli yAaEurpa, mwa kwatelwa Ombaanga yUuyuni, oya li ya kutha po omakwathelo gawo ku Zimbabwe oomvula dha pita pu hamano dha zi ko omolu omulandu dhopaliko dha Mugabe kadhi li nawa.Iilongo iikwatheli yAaEuropa oya hulithapo omakwathelo gayo ku Zimbabwe, tayi nyenyeta kutya Mugabe ota yonagula uuthemba womuntu.Nande ongaaka, Bio-Tchena okwa ti Zimbabwe ota vulu okumona omakwathelo okuza pondje yoshilongo ngele okwa eta po omilandu dhopaliko dhi li nawa.Nampa-Reuters
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!