Oilyo yopaliamente ipe oyo paife hai longele epangelo nai ya mbule po oveta ndee tai fiye po oilonga ngaashi oveta tai pula, omundjadjukununi woikwapolitika Ben Mulongeni osho a ti ngaho.
Okwa ti ovo va yuka mopaliamente nava fiye po oilonga yepangelo kutya nee opu na oshibofa shokomhangu omo ongudu yoIndependent Patriots for Change (IPC) tai kondjifa oushili womahoololo oupelesidente nomutumba wopashiwana.
Eshi osha landula elombwelo olo la yandjwa kuhamushanga woKabinete George Simataa Etine omo ovanailonga vepangelo ovo va hoololwa va ninge oilyo yomutumba wopashiwana kwa li ya lombwelwa i fute eendjabi odo ya mona konima kwa li eshiivifo loindjemo yomahoololo oupelesidente nomutumba wopashiwana omudo 2024 kwa li la ningwa.
“Shaashi owa kufa ombinga momahoololo, ou na okufimaneka oveta oyo manga omhangu inai kufa onghatu. Owa pumbwa okuliufa koveta keshe efimbo, ngee owa hala u ninge oshilyo shomutumba wopashiwana u ninge eeveta,” Osho a ti ngaho.
Mulongeni okwa ti oilyo yomutumba wopashiwana nai landule oveta, kutya nee otashi pula shike.
Eshi ya nyamukula kombinga yoshikumungu eshi, ongudu yoLandless People’s Movement oya ti oilyo yomutumba wopashiwana yongudu oya wanifa po nale oveta.
“Oilyo yetu yomutumba wopashiwana aishe, nande opu na oshibofa shokomhangu sha fikama, oye liufa koveta, ile eshi inashi va kuma shaashi kave li moilonga yepangelo,” Omupopiliko wongudu yoLPM Lifalaza Simataa osho a ti ngaho.
Okwa ti kutya omanga oshibofa tashi ungwaungwa nasho, epangelo ola teelelwa li longe ngaashi li na okulonga, kakele ashike ngee okwa yandjwa elombwelo li kelele oshinima eshi.
“Onghee nee, otu udite ko omukalo wepangelo.”
Ashike nee, omupopiliko wongudu yoLPM okwa li a holola kutya opu na omumbwe yokulundulula oveta odula ya dja ko.
“Okwa li tu udite kutya otai imbi Ovanamibia ovo tava dulu okukufa ombinga mopolitika, shaashi otava ka fininikwa va fiye po oilonga.”
Okwa ti okulundulula oveta momudo 2024 onghatu yotete iwa mokushininga shipu okukufa ombinga mopolitika, ashike natango opu na shihapu.
Omutotiveta wongudu yoPopular Democratic Movement Max Katjimune Oshoondaxa okwa ti oveta kai li mondjila sho osho oPDM kwa li tai i anye omanga oilyo yopaliamente yoSwapo inai i pitifa.
“Ashike nande nee osho shi li ngaho, edopo natango otali etwa kovalongekidi veendjabi depangelo, shaashi oveta oyo natango otai longo.”
Katjimune okwa ti nande ova hala okufiya po oilonga ile inava hala, ovakalelipo voshiwana va hoololwa ova pumbwa okukala va fiya po oilonga nale ngeno, mefiku okomisi ya shiivifa oindjemo..
“Ovalongekidi veendjambi depangelo inava longa nawa oilonga yavo eshi tava futu eendjambi sho osho u wete tu na engwangwano eli paife,” Osho a weda po ngaho.
Omupopiliko wongudu yoIPC Imms Nashinge, oo natango ina fiya po oilonga yaye koministili yomauyelele nomakwatafano opaungoba, okwa ti ke wete ngee opu na omahoololo a ningwa fiyo omhangu ye shi popya.
Nashinge okwa ti elombwelo lahamushanga wOkabinete omapukifo ongaho.
“Ouyuki ou na okudja mo. Oupwidi nau uye pexulilo diva. Paife, natu tale ashike.”
Okwa ti vali ke wete ngee omahoololo opaife oku li mondjila.
Elombwelo ola ti ovanailonga vepangelo nava fute oimaliwa oyo va mona okudja ngaa muDesemba.
Okatendo komahoololo oka ti kutya ovanailonga vepangelo ovo va mona eemhito momutumba wopashiwana ova pumbwa okufiya po oilonga mefiku omo oidjemo yomahoololo kwa li ya shiivifwa.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!