Ofikola eshi ya tameka Omaandaxa, eefikola moshilongo ashishe okwa li da taalela omaupyakadi ahapu mwa kwatelwa eengulu dofikola diha di sha pitilila, ounona vehe wete eenhele, oikumungu yomihandjo nosho yo omumbwe yoikwafifohongo.
Oitopolwahoololo ei ya dengwa unene komaupyakadi aa Erongo noZambezi.
Omukulunhufikola kofikola yedina Caprivi Senior Secondary School (CSS) Richard Musilizo Omaandaxa okwa ti omuhandjo wofikola, oo u na ounona ve fike lwopo456, ou na omumbwe yakula yomatalase, osho tashi fininike ounona va nangale komatalase ehe li nawa, akulupa.
“Ounona otava tula kumwe omatalase akulupa opo a dule okukala xwepo. Odula yandja ko, okwa li twa pewa omaano omatalase e li 21 okupitila kombelewa yoshikandjohoololo shaKatima Mulilo nokwa li yoo vali twa landa omatalase e li 60 ongofikola. Paife ngaha, oo ashike omatalase tu na oo. Akwao oku li monghalo iheshi iwa nandenande.”
Okwa ti vali ofikola kai na sha nouloka tava longo opo ounona va dule okutuvikila oinima yavo.
Omukulunhuwiliki welongo wopashitopolwahoololo Alex Sikume, oo kwa li a popya noikundaneki kombinga yoshikumungu shomatalashe, okwa ti
kutya oshitopolwahoololo osha landa omatalase e li 820 odula yandja ko.
Okwa weda po vali kutya CSSS otai ka mona omatalase e li 200.
“Omatalase aa twa landa kOndangwa okwa li e na okukala e li moshitopolwahoololo muDesemba. Ashike nee, molwosheendifo, okwa li ashike twa pondola okweeta ko ashona. Ohatu kongo ololi yakula opo tu ka tale ko oo a shaala ko. Natango ohatu lande ouloka vomomihandjo,” Sikume osho a ti ngaho.
Musilizo okwa ti kutya ova mona omaindilo e li 590 ondodo 8, ashike shaashi kapu na eenhele, otava duu ashike okutambula ounona ve li 208.
okwa ti kutya otava tale komikalo odo ve na okulongifa opo va tambule ouona ovo va shaala po shaashi inava hala okushunifa ko nande okaana kamwe.
“Omukulunhuwil;iki wopashitopolwa okwe tu pa omayele opo tiu wedele omwaalu wounona okudjapo35 fiyo opo40, nosho yo okuweda po ongudud imwe opo ku vatelwe ounona vahapu.”
Musilizo okwa ti kutya omwaalu wounona ovo va hala ofikola owa ya pombada okudja po708 fiyo opo1 090, osho sha eta opo ofikola i kale i na oipundi noitaafula inai wana.
“Otwa pumbwa oipundi i dule po400. Pamwe, ombelewa yopashitopolwahoololo otai tu vatele ngaa moshinima omu.”
omukulunhufikola kofikola yedina Ngweze Senior Secondary School Gibson Nkando okwa ti omumbwe yeengulu dofikola oya eta ofikola opo i kale tai longo noundjuu mokulonga nounona ve li 1 215 ovo va tambulwa.
Nande opu na omumbwe yeengulu dofikola, ovadali natango otava twikile nokuuya kofikola tava kongo eenhele dounona vavo mondodo 8 no10.
“Omwaalu uhapu wovadali otau ya tava kongo eenhele dounona vavo. Otwe lipyakidila hatu tambula ounona ovo va ninga omaindilo momudo 2024 nokutala ngee keshe umwe oo twa tambula okwe ya ngaa. Ngee umwe womuvo ine ya, ohatu tula po ounona ava opo tave ya paife.”
Nkando okwa ti ofikola natango oi na omumbwe yovalongifikola ve li 12 voilongwa ngaashi physical science, chemistry, Silozi noshiingilisha.
“Eemhito doilonga okwa li da shiivifwa noukonakono okwa li va ningwa. Ashike nee, fiyo opapa ovahongi inava hoololwa. Okwa li tu na okutameka okulonga nokulihonga, ashike ohatu shi ningi nee ngahaleipi ngee kapu na ovahongi?”
Natango vali, ounona ve dulife po50 000 okwa li kwa teelelika va alukile kofikola moshitopolwahoololo shErongo Omaandaxa nande kapu na oikwafifohongo nomatungo a wana.
Omukulunhu wehongo koshitopolwa shErongo Erenfriede Stephanus moshipopiwa shaye muSeptemba odula ya dja ko okwa li a denga omufindo kutya osystema yehongo yoshitopolwahoololo oya iwa moshipala komumbwe yoikwafifohongo eshi omwaalu wounona tau ningi uhapu neenghono.
OHATU SHI LONGO MO
Omukulunhuwiliki wehongo Sanet Steenkamp okwa popila onghendabala yoministili mokuungaunga noshikumungu shokumonena ounona eemhito meefikola, unene ngaashi okOngwediva nOshakati, oko etembukilo lokodoolopa la eta eenhele di kale da pumba.
Steenkamp okwa itavela kutya ounona ve li 641 vondodo yotete nounona ve li 1 200 vomondododo yopetameko kave na eenhele fiyo opapa moshitopolwahoololo shaShana.
Steenkamp okwa denga omufindo kutya opa ningwa eyo komesho lakula, ta ti okwa tungwa eengulu dofikola di li 1022 eedula mbali twa dja, noproyeka oyo i li metifa ya teelelwa i pwe muMarsa.
Nande okwa ningwa onghendabala ei, eefikola dimwe moshitopolwahoololo shaMaheke, Oshana, nOhangwena eefikola odi na okutwikila nokukala di na omalweefo a yooloka eetundi mefiku fiyo omatungo aeshe otaa pu okutungwa, osho a ti ngaho.
“Eshi kashi shi oshinima tashi liendulula, oupyakadi tau etwa komwaalu wovanhu uhapu oo tau tembukile meedoolopa keshe odula,” Osho a ti ngaho.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!