Omutotiveta yee oku li omupedu minista woilonga noyeendifo Veikko Nekundi Etivali okwa lundila omunashipundi womutumba wopashwana Peter Katjavivi kutya oku na oukwamuhoko omanga ovatotiveta vamwe tava pataneke omapopyo aa.
Oshinima eshi okwa li sha yambididwa kovatotiveta vamwe ovo tava ti Katjavivi ohaame keengudu domilameno pefimbo loyoongalele yavo.
Nekundi okwa ningila Katjavivi omalundilo aa, ta ti okwa kala nokuningwa nai komunashipundi.
Eshi osha dja pefimbo opo kwa li omutumba wopashiwana tau kundafana onotwaveta yominista youyuki Yvonne Dausab. Katjavivi okwa lombwela Nekundi a kale omutumba, ta ti kutya ote liendulula omanga oilyo ikwao yomutumba wopashiwana i na omadilaadilo a yooloka kombinga yonotwaveta.

“Oukwamuhoko nolwaamambinga. Eeno, oukwamuhoko. Shaashi [Omu] Herero ota popi, paife [Aa] Wamboes inava popya,” Nekundi osho a ti ngaho.
Okwa ingida: “Okudja odula ya dja ko, ou wete ashike mbela to ti ame okaana koye. Ame kandi shi okaana koye, omunashipundi. Ame naame omulumenhu. Onda loloka. Eedula mbali, owa kala nokuninga nge nai. Ame kandi shi okaana”.
Omupedu minista mukwao, Bernadette Jagger, okwa amena Nekundi ta ti oilyo yoSwapo yopaliamente oyuudite inai talika ko nawa komushipundi.
“Okudja nena, ohandi ku pula nombili, kala to liumbatele oilyo yeumbo eli shi fike pamwe. U liumbatela shi fike pamwe. Nekundi okwa kala nokumona oixuna nale. Eeno. okwa mona oixuna. Oilyo yoSwapo luhapu ohai mono oixuna molwefimaneko. Molwefimaneko otwa kala nokweefa oshinima osho. Atushe natu kale hatu liumbatelwa shi fike pamwe,” Osho a ti ngaho.
Ashike nee, oshilyo shongudu yoLandless People’s Movement (LPM) Utaara Mootu okwa pula opo omupedu minista a kufwe mo meumbo lopashiwana.
“Nekundi okwa tumbula oinima ya nyika oukwamuhoko meumbo. Kashi shi konima nda lwila oshilongo eshi. Na findikilwe pondje. Ota popi kombinga yOvaherero. Na yandje ombili kombinga yoshinima osho,” Osho a ti ngaho.
Nekundi okwa nukila pomutenya ndee ta endulula “osho shili”.
Ngee eengudu domilameno oda pula omunashipundi a tye kosha, Katjavivi oha ti “Inandi shi uda osho”.
NA HANYENWE
Hamushangandjai woSwapo Sophia Shaningwa okwa pula ovanhu opo va ye manga pokafudo pamwe ehandu tali ti po xwepo.
“Meumbo omwa ndjena shili. Meumbo omwa ndjena shili. Omu na omaupyakadi. Ihatu i pokafudo? Omunashipundi omufimanekwa kamu wa omu.
Amushe omunashipundi nomufimanekwa Nekundi omwa dja keumbo limwe, ngee onda pumbwa okupopya oshili. Ashike itatu dulu okutwikila ngaha,” Osho a ti ngaho.
Katjavivi ina pwilikina kwaasho sha pulwa kuShaningwa, okwa ti okwa pumbwa okuungaunga noiniwe yefiku shaashi oshivike sha dja ko, ovanapaliamente kakwa li va ongala.
“Oshivike sha dja ko, inatu ongala mwolwomwaalu. Osho osho nee kwa li nda hala tu ye komesho. Ame onda ti ashike oilyo inai liendulula. Inashi ta mbulwa ko noitashi tambulwa ko. Ongomukwateli komesho ohandi ti natu shi konekeni osho. Ashike ngee omwa twikile nokuninga ngaho, otamu pataneke omunashipundi ndee osho itashi tambulwa ko. Otwa pumbwa okuluumbata nawa momutumba omu,” Osho a ti ngaho.
XULIFA PO OMAPOPYO OUKWAMUHOKO
Omunapaliamente woPDM, Maximalliant Katjimune nomupedu pelesidente wongudu yoNamibian Economic Freedom Fighters (NEFF) Kalimbo Iipumbu Etitatu ovaanya omapopyo aNekundi olwaamambinga.
Katjimune okwa ti omapopyo itaa tu kumwe nomaliumbato omunashipundi pefimbo lomutumba wavo.
Okwa ti oilyo yoSwapo itai dulu okulundila omunashipundi kutya oku na olwaamambinga shaashi ashike va ka nifa eemata mopaliamente.
“Oshi li omupya munene eshi Nekundi ta lundile omunashipundi shaashi ashike okwa li twa pewa omhito tu mu pule pefimbo opo kwa li ta yandje omaliudo aye.
“Osho oshi li oufemba wetu ndee omunashipundi okwe tu pa ashike omhito ngaashi shi na okuningwa. Nekundi naye luhapu ohai oilyo moshipala ashike kapu na ou a lundila omunashipundi kutya oku na olwaamambinga,” Katjimune osho a ti ngaho.
Natango, Iipumbu okwa ti eumbo ola puma omunashipundi womunyasha ou ihaame ombinga.
“Otu li mengwangwano meumbo omu. Omunashipundi okwa kala te liumbata ngaashi a hala yee oku na ava e hole. Eshi oshi na sha noukulupe. Ita dulu va li okulidiinikila oudju, ile okutonatela eumbo,” Osho a ti ngaho.
Iipumbu okwa ti efimbo opaife opo Swapo a hoolole omunhu umwe shaashi eedula daKatjavivi itadi dulu vali.
Omundjadjukununi woikwapolotika Rui Tyitende okwa ti otashi kumwifa neengho eshi oilyo yongudu tai pangele tai nyenyeta kutya itai liumbatelwa nawa.
“Ngee osho shili ngaho, omolwashike ashike tashi popiwa paife?” Osho a pula ngaho.
Tyitende okwa ti omunashipundi okwa kala lela e li ombinga ngee ta wilike opaliamente.
“Ngee ovo tava pula opo a xulife po oilonga yaye ove lipaka mo, okwa li ve na okukala va ninga shihapu kuyele. Katjavivi okwa yuka mopendjela paife ndee kashi na eshi tashi ti paife ngee okwa tiwa na fiye po oilonga momutumba wopashiwana,” Osho a weda po ngaho.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!