OSHITOPOLWAHOOLOLO shaMaheke oshe litula mo mokuxulifa po omafyo omanyutu moshitopolwahoololo, sha landula eshiivifo kutya ovanhu ve li 800 ova fya komanyutu moshitopolwahoololo pokati komudo 2022 no2024.
Oshitopolwahoololo natango osha didilika ovanhu ve li 30 219 ve na omanyutu moule weedula odo mbali.
Eshi osha popiwa kungoloneya woshitopolwahoololo Pijoo Nganate muAuguste 2024, pefimbo kwa li ta yandje ouyelele kombinga yaasho tashi linyenge moshitopolwahoololo.
Okwa ti momudo 2022/2023, ovanhu ve li 14 774 okwa li kwa didilikwa ve na omayutu okupitila mopolohalama yoministili youndjolowele ina sha noipalwifa, exungomwenyo nomayambidido.
Pefimbo loshivilo patululo shewilikongudu loshitopolwahoololo momudo 2025 Omaandaxa, Nganate okwa pula opo kuningwe omalunduluko e li xwepo, ta ti kutya oluhepo nomanyu oinima inai tambulwa ko.
Okwa ti kutya omudo wa dja ko omafyo omanyutu okwa li a shuna pedu noshi li oshinakuwanifa shepangelo okuninga omalunduluko li twikile noshinima eshi.
“Oshitopolwahoololo shetuosho shi na ovanhu vashona moshilongo ashishe, mu na ashke ovanhu ve fike po102 881 [omwaalu womudo 2023] ndee kashi uditike kutya, tu na omaliko ahapu, natango ohatu dopa okupalwifa ovanhu voshitopolwahoololo shetu,” Osho a ti ngaho.
“Efimbo lokupopya ashike ola pwa ko.
Ovanhu ihava li omilandu, ihava djala omafaneko. Ovanhu vetu ove li momumbwe yomaumbo, oundjuwo, omeva okunwa a yela, omapandaanda e na eameno nosho yo eemhito doilonga. Ova pumbwa oikulya ndee inatshi tambula ko, keshe efiku, okupita pounona ve li momapandaanda ndee kapu na eshi tashi ningwa po opo va vatelwe.”
Momudo 2024 omanyutu okwa dipaya ounona ve li 45 moshitopolwahoololo.
Ngoloneya okwa eshi kwa li ta pulwa koDesert FM muJanuali okwa shiivifa kutya ombelewa yaye otai ka tameka okutukulila ovanhu oikulya oyo ya pumbiwa kelutu. Okwa popya vali oshinima osho tashi ningwa kofaalama yedina Nuwe Hoop farm, osho tashi lalakanene okulonga ikulya yaw ana.
“Ondjodi yange k yokaana moshitopolwahoololo shaMaheke okukala taka mono okakopi komashini keshe efiku oya tameka nale notashi ulike kutya kaya li ashike yongaho.”
Ngoloneya okwa ti kutya omanga oshitopolwahoololo sha mona omuloka muwa mafiku aa, oupyakadi woshikukuta natango otau eta omaupyakadi akula.
Ovanafaalam ova kanifa oimuna ihapu notava lifa ashike mounhele vashona natango nomedu lamuni. Nganate okwa pula oministili younamapya nounaimuna, omeva nomatendululo omadu opo I yandje edu kovanafaalama vamwe ava ok ova tembukile.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!