Eshi omhangu yomahoololo ya pula ongudu yoIndependent Patriots for Change (IPC) i yandje manga oshimaliwa shi fike poN$450 000 manga oihokolola yavo yoshibofa shomahoololo inai tameka momhangu otashi pewa oushima, vahapu otava ti etokolo eli omukunfdu uheli pauyuki wa twikwa ongudu.
Hahende Werner Boesak okwa pula opo kukondjifwe oshinima eshipaveta kukandulwe po oupyakadi wopashimaliwa wa taalelwa kovaningi vomaindilo moibofa opyo ina yopaveta ya pamaba omahoololo.
“Oshikumungu osho otashi dlika sha pumbwaokuunganungwa nasho pamhito imwe ku monike ngee omukalo ngaa uwa womuningi weindilo ta tula oshibofa shomahoololo opo anyandje tete oshimaliwa,” Boesak osho a ti ngaho.
Okwa ti kutya oshinima osho shi li po paife, osho tashi twike ovo tava kondjifa oindjemo yomahoololo omukundu wokufuta, otashi dulika sha pumbwa oktalwa nawa.
“Osha yela otashi dulika pa holoke oikumungu imwe, ashike ohatu ya mbula po ekotamahango lopaudemokoli naashi osho hashi ningwa keshe mekotamhango loudemokoli,” Boesak osho a ti ngaho.
Henk Mudge, omuleli wongudu yoRepublican Party (RP) of Namibia, okwa ti kapu na ande ongudu ya pumbwa okutwikwa omikundu doshimaliwamokupula omilandu domahoololo.
“Inapa kala puna ofuto ngee omahoololo taa nyikwaanyikwa, noho kashi hsi oshinima twe shi tameka. Oshinima osho okomisi yomahoololo ya dopa musho, nonghee nee, ovo nava yandje oshimaliwa osho ngeenosha kala sha pumbiwa, ashike inashi kala po nokuli,” Mudgeosho a ti ngaho.
Mudge nantango okwa ti kutya okuyandja oshimaliwa sh fikepoN$150 000nkeshe umwe koSwapo, kupelesidente nokoECN kashi li pauyuki.
“Nande oIPC oya tula mo oshibofa shi nasha nouwa wavo, inava pulwa va fute oshimaliwa osho.
Oshinakuwanifwa eshi inashiwila komapepe oIPC ileongudu keshe ya kwatelwa mo moshinima omu,” Osho a ti ngaho.
Mudge okwa ti opu na omumbwe yoveta oyo tai amene ouyuki nokai na olwaamambinga.
“Otwe lineekela okumona kutya oshike tashi di mo mwaashi, ashike otwa hala omhangu ihe na olwaamambinga noveta nai ulike kutya ove udite omumbwe yovanhu tai shi ningi nokuha pula oshimaliwa osho sha pumbwa okufutwa,” Mudge osho a ti ngaho.
Omhngu yomahoololo Etitatu okwa li ya ninga etokolo kutya ongudu yoIPC nai fute manga oshimaliwa sheameno shi fike poN$150 000 kokomisi yomahoololo yaNamibia (ECN), kupelesidente Nangolo Mbumba noSwapo.
Hahende Richard Metcalfe okwa ti oshi li sha yuka okupula oshimaliwa sheameno ngee ombingaboyo tai kondjifa kwa monika kutya oya fa ihe na oshimaliwa ile ya kwa talika kutya ehangano, ehangano lokondje yoshilongo, ehangano lopapolitika.
Ashike nee, okwa ti etokolo eli ola holola omalipulo ahapu.
“ Ola holola ehokwe inene yokumana po efimbo nokuundulila komesho oshinima eshi. Osha yela opu na ehalo lokuundulila komesho fiyo okonima yomafiku 21 Marsa. Okutengeneka ashike kwa piyaana,” Metcalfe osho a ti ngaho.
Okwa feekela vali kutya keshe epangulo lomeendelelo otashi dulika li ete oinima ihapu puhe na okulundulula oindjemo yomahoololo.
“Ngee otapu ka kala etokolo, otali ka kala kutya oinima kakwa li ya ningwa nawa ashike oindjemo yomahoololo itai lunduluka nomilandu domondjila nandi landulwe momahoololotaa shikula.
Oudemokoli ashike umwe tau shu na pedu oinima ei okwa li ya etwa po mposhikumungu shomahoololo opmashima momudo 2019 no2020,” Metcalfe osho a ti ngaho.
Hamushangandjai wongudu yoNational Unity Democratic Organisation (Nudo) Joseph Kauandenge naye okwa ti kutya ita tu kumwe netokolo.
“Ame ongohahende ya deulwa , otashi udofa nai okumona kutya povili ei, natango otwe litula mo unene moshimaliwa sheameno ponhele yokumona omhito youyuki.
Omanga tapa dulu okukala pu na omalimbililo e li mondjila kutya nakuninga eindilo otashi dulika a kale ehe na oimaliwa ya wana shokufuta omukondjofwa ngee okwa findana po oshibofa, oshikumungu shokufuta oshimaliwa eshi oshi li ominge noufemba wokuya keemhangu wOvanamibia aveshe moshilongo shoudemokoli,” Kauandenge osho a ti ngaho.
Okwa ti okiyandjanko oshimaliwa osho otashi dulu okutalika ko kutya einda nomukalo wokukelela ongudu oyo ya nyemata okuya keemhangu shaashi ashike itava dulu okufuta oshimaliwa osho tashipulwa.
“Oudemokoli wetu owa pumbwa okwaamenwa ndee kapu na vali nande olutu limwe lepangelo liheshi ovatotiveta tai dulu okukwatela komesho oshinima eshi.
Onghee nee, keshe etokolokominga yokufuta oshimaliwa sheameno nali talike nawa,” Kauandenge osho a ti ngaho.
Natango, omundjadjukununi woikwapolitika Johan Coetzee okwa ti etokolo eli kali li mondjila nandenande, unene ngaa pakutala komikanda doshimaliwa dikulu doIPC.
“Kakwa li nande ve na opyakadi woshimaliwa monakudiwa, onghee nee kandiw ete kutya omlwashike itava dulu okufuta oshimaliwa shi fike poN$450 000, okudja kovayambididi nosho yo moimaliwa yavo vene.
Kandi shi udite ko nondi wete kutya eshi otashi ulike ashike nghee osystema yetu yopaveta ya nyika oulingilingi,” Coetzee osho a ti ngaho.
Coetzee natango okwa nyikaanyika efimaneko loshimaliowa moikumungu ya pamba oshiwana, ta ti kutya omikundu odo otadi imbi ouwa woshiwana.
“Kashi li mondjila nandenande kandi wete ngee onde lineekela kutya kashi shi olwaamambinga lovapanguli vamwe. Shaashi otu na okutya ovapanguli ova ulikwa kupelesidente mafiku aa. Ashike kshi na sha, ondi wete kutya inapa longwa ouyuki. Kashiwa ashike nanenande,” Coetzee osho a ti ngaho.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!