Banner Left
Banner Right

Opolifi otai konakona oibofa yovanafikola tave lilandifa

Opolifi yaNamibia otai konakona oibofa yovalihongi vokoiputudilo nounona vofikola ovo va ninga oihakanwa yokulilandifa komalungula.

Omakonakono okwa li e ya konima yolopota yoministili yefikopamwe loukakwashikekookanhu, ekufepo loluhepo nonghalonawa younona oyo kwa li i li koshi yoshipalanyole ‘Disruptive Harm Namibia’ ya holola kutya ounona ve dulife po20 000 moshilongo ashishe ve li pokati keedula 12 no17 otava ningilwa omahepeko opaixulo okupitila komalungula.

Omuunganeki womakonakono oimbuluma yopolifi omupedu komufala Chrispin Mubebo okwa koleka omakonakono aa.

“Ouyelele ou hatu mono natango inau kolekwa, ashike ohatu u tale nawa. Oshi li moiputudilo aishe,” Osho a lombwela oThe Namibian oshivike sha dja ko ngaho.

Mubebo okwa ti omakonakono opolifi, okwa ya fiyo okeefikola.

“Otwa mona omanyenyeto ounona tave lilandifa komalungula novamwe otava kendabala okuninga omakwatafano novalumenhu va yooloka omo omakwatafano a tya ngaho haa i fiyo opomumbwe yoshimaliwa.”

Mubebo okwa ti oibofa natango otai konakonwa, ashike haunene naana, shaashi oi li komalungula.

Okwa ti vali oveta yaNamibia oyo tai wilike okulilandifa oya kwisha.

“Odula ya dja ko ashike, eepelesenda 9 dovalongifi vomalungula okwa li da ningilwa ominyonena odo da kwatela mo okukakeka omadina ounona opo va ye moixulo, taku andjakanekwa omafano avo opaixulo puhe na epitikilo lavo, ile tava hekwa opo va ye moixulo okupitila momaudaneko oshimaliwa ile omaano,” Olopota osho ya ti ngaho.

Olopota oya ti omilandu inadi tulwa po natango moNamibia, osho tashi shi ningi shidjuu opo kungaaungwe nomahepeko opaixulo okomalungula.

“Oimbuluma ei otai dulu okuningwa manga ounona ve li komalungula ile oshipala noshipala, ashike oya kwatela mo omalungula.

Ovanhu vahapu ava hava ningi oinima ei nounona komalungula ovanhu ovo ounona ve shi nale,” Olopota osho ya ti ngaho.

Olopota, oyo kwa li ya ningwa opo kwaamenwe ounona vaNamibia komahepeko opaixulo okomalungula, oya pula opolifi yaNamibia opo i tote po oshikondo shokutula po oveta nelandulafano opo shi dule okukonakona oibofa ei.

Okulilandifa oko ku li mounona vashona okwa kala nokulopotwa koikundaneki eedula edi.

Oshikundaneki shoThe Namibian osha mona omapulakata ovanhu tava shiivifa eengeshefa davo dopaixulo komalungula.

Vamwe ohava pula oshimaliwa shi fike poN$200 molweefo limwe,N$100 mouvidio noN$1 500 exuliloshivike alishe, omanga vamwe hava pula oshimaliwa shi fike poN$3 000 oufiku aushe pehe na efudepo. Ovalihongi koiputudilo yopombada navo vati ohave lilandifa.

Ovalihongi vamwe ova koleka koThe Namibian kutya ohava pula oshimaliwa okudja poN$30 fiyo N$100 oufiku aushe.

Omunawino moinima ya pamba oukakwashikekookanhu neameno lounona wehangano ledina One Economy Foundation Veronica Theron Etitatu loshivike sha dja ko okwa ti oshinima eshi shi li mokati kovanyasha shokulilandifa ohashi etwa unene koluhepo nokomaumbo oo a teka po.

Theron okwa ti oupyakadi unene mokuungaunga noshinima eshi oyou kutya Namibia ke na osho sha pumbiwa mokulonga mo oikumungu yoludi eli.

“Oinima yoludi eli oya ninga ihapu. Ovadali novatekuli vounona kave shi kutya ounona vavo otava yekelwa moinima yoludi eli. Otwa kala nokulonga noibofa yoludi eli. Oshidjuu nai shaashi Namibia natango ke na osho sha pumbiwa okulonga noinima yoludi eli.”

Theron okwa ti ounona otava kongo lela oshinima osho otashi dulu okuxwepopeka onghalo yavo yomaxupilo.

Theron okwa ti, ounona vahapu ohave lilandifa komalungula opo va dje mo meenghalo omo ve li.

“Kutya nee omahepeko opamakwatafano ile ovadali tava mono oixuna ile onghalo yomaxupilo ya nyaipala , ounona otava kongo neenghono osho tashi dulu okuvakwafa momaudjuu avo opamaxupilo ile oshinima osho tashi va kufa mo momaumbo.”

Ehangano ledina One Economy Foundation, la totwa komunyekadi woshilongo mukulu Monica Geingos, ola kala nokuninga eepolohalama da kwatelwa komesho kovanyasha, ngaashi BeFree Movement.

Theron okwa ti ovanyasha ohava yekelwa moinima yopaixulo yopamaxupilo tava udanekelwa omalukalwa, omahauto noimaliwa.

“Opu na omaheko ahapu momahepeko okomalungula. Ovanhu otava udanekele ounona oinima ihapu – eumbo, otuwa, oimaliwa eemhito dokupashiyona nokulihonga kondje yoshilongo ndee tave va pe oiholelwa yovanyasha ovo va longa navo.

“Ohashi monika shoshili ounona osho nee hava hekwa ngaho.”

Theron okwa ti oshinima eshi ohashi eta oupyakadi wefimbo lile.

“Ovanyasha otava kala va tila, unene ngaa ngee omafano avo taa tulwa komalungula.

Ohashi eta nomaupyakadi efimbo lile opamadilaadilo nefimbo limwe nokuli ohashi eta oupyakadi woukolele wokolotu. Oshinima eshi ihashi kumu ashike omunhu umwe, ashike oshi na nomawii kovakwapata. Omalineekelo ohaa teka po novadali ohava tameke okutanguna keshe efimbo,” Osho a ti ngaho.

Omukalelipo wovalihongi koshiputudilo shoInternational University of Management (IUM) pelesidente Loide Nghuulondo okwa ti oshinima eshi shokulilandifa osha ninga omukundu wakula moiputudilo.

“Oshiwa unene eshi opolifi tai konakona oshikumungu eshi. Oshinima shi na oshilonga lela. Paife ohatu kanifa ovalihongi ovo tave lidipaa ngee omadina avo okwa etwa poluhaela.”

Okwa ti ovalihongi vahapu otave lilandifa shaashi ova dja komaumbo kuhe na etonatelo.

“Ovalihongi vahapu ovo ve ya okulihonga kOvenduka kave na etonatelo sho osho nee have lihange tave lilandifa ngaho. Okulilandifa komalungula opo ku li, ashike katu na oumbangi. Kapu na naana omukalo wa yukilila wokulonga nasho.”

Nghuulondo okwa ti IUM okwa mona omanyenyeto ovalihongi tave lilandifa.

“Ngee ovalihongi ova kwatelwa mo, osho oshi li kuvoovene, kashi shi IUM.”

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News