… Oya pula kuningwe omandiki omavyulonghalo ahapu
Omupedu pelesidente wongudu yoPopular Democratic Movement (PDM) Jennifer van den Heever oshivike sha dja ko okwa li a yandja oshikundafanwa mopaliamente ta pula opo kutotwe omandiki omayvulonghalo omalodu noingangamwifi e pangelo opo a vatele ovalumenhu vaha nwe vali sha pitilila.
Oshinima eshi oshi na sha nokukundafana kombinga yomandiki omavyulonghalo e na sha nelongifo lomalodu noingangamwifi sha pitilila opo ku vatelwe ovanhu ovo va nyanauka koinima ei.
“Elongifo loingangamwifi nomalodu sha pitilila oshi li oupyakadi mounyuni aushe. Omikalo odo omapangelo taa longifa mounyuni otadi eta omikalo dokuvatela ovanhu ava va nyanauka koinima ei, tadi kufa po oupyakadi ou nokukelela eengeshefa diha hepeke ovanhu ava ve li moupyakadi ou,” Van den Heever osho a ti ngaho.
Okwa ti Ovanamibia ohava tameke ashike okulongifa omalodu peedula 15, osho sha eta Namibia a kale e li pombada mokulongifa omalodu muAfrika.
“Okunwa unene omafimbo amwe nako otaku kumwifa, unene ngaa mokati kovalumenhu, eepelesenda 171,6 dovalumenhu ovo ve na eedula 15 ile di dulife po, neepelesenda 74,1 daavo ve li pokati keedula 15 fiyo 19 okwa li va nwa eehalama domalodu di fike po60 ile di dulife po pefimbo ashike olo ovanhu kwa li tava ningi omakonakono aa,” Van den Heever osho a ti ngaho.
Okwa ti ovaxungimwenyo voministili youndjolowele nomayakulo opanghalafano keshe moshitopolwahoololo nava kwatele komesho oshinima shokupula epangelo li tunge omandiki omayvulonghalo ahapu.
Oinima ihapu oyo tai lalakanene okuxwepopeka elongifo loingangamwifi nomalodu lomunhu opo a dule okukala ita longifa vali oinima ei, osho a ti ngaho.
“Omayakulo eyvulonghalo ohaa yandje ouhaku, exungomwenyo neyambidido. Eshi osha hala kutya ino pumbwa okushininga oove auke,” Van den Heever osho a ti ngaho.
Okwa ti ovanhu nava kale tava dulu okumona omayakulo eyvulonghalo noupu.
“Eshi nashi kale oshinakuwanifa shoministili youndjolowele nomayakulo opanghalafano. Onghee nee efimbo opaife opo epangelo li kwashilipaleke kutya omayakulo aa otaa monika keshe pamwe opo ovanhu ovo ve a pumbwa va dule okwaa mona noupu, omanga natango tali kwashilipaleke oshinima eshi itashi eta omaupyakadi oshimaliwa komunhu,” Osho a ti ngaho.
EDILAADILO LIWA
Omukulunhuwiliki woministili youndjolowele nomayakulo opanghalafano Ben Nangombe okwa ti okukala tu na omandiki omayvulonghalo oshilongo ashishe otashi kala shiwa koshilongo neenghono.
Okwa ti vali epulo oli li ashike apa ngee opu na ngaa oinima oyo ya pumbiwa opo oshinima eshi shi ningwe.
“Etegameno Rehabilitation Centre mOvenduka, nande i nali wana, otali yandje omayakulo, ashike itali dulu okukala ovanhu vahapu. Okutya keshe moshitopolwahoololo namu kale mu na endiki otashi dulu okukala itashi dulika pefimbo eli,” Nangombe osho a ti ngaho.
Okwa ti opu na oinima i li metifa opo i nghonopeke oshikondo shouhaku, ngaashi eebiliyona 16 odo kwa li da yandjwa odula ya dja ko opo kwaandjakanekwe oipumbiwa.
“Ouministili ohau yandje omayakulo exungomwenyo peenhele dihapu moshilongo. Itashi ti naana omunhu okwa pumbwa pakale pu na endiki opo a mone exungomwenyo, shaashi exungomwenyo otali dulu nokuningilwa pondje yetungo,” Osho a ti ngaho.
Nangombe okwa ti oministili ohai longele kumwe nomahangano opashiwana oo haa yandje omayakulo omaxungomwenyo.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!