Banner Left
Banner Right

Omupedu pelesidente woIPC oku li moshipyu molwoshimaliwa sholweendo shi fike poN$22 000

Trevino Forbes

Mayalo wondoolopa yaMbaye Trevino Forbes oku li moshipyu konima vati a pula oshimaliwa shi fike lwopo$22 000 kumuni shoikulya pefimbo lolweendo lakwashilipalekwa nale lokoAddis Ababa, Ethiopia, odula ya dja ko.

Otaku tiwa olweendo natango kakwa li la pitikwa.

Omikanda dewiliko lodoolopa odo de livakwelwa koThe Namibian oda ti, Forbes, oo e li yoo omupedu pelesidente wongdu yoIndependent Patriots for Change (IPC), okwa li a ya koEthiopia koshoongalele shoAfrican Urban Forum okudja momafiku 04 fiyo 06 September.

Ephraim Shozi, kamusela woSwapo koMbaye, okwa li a shangela komukulunhuwiliki wodoolopa yaMbaye Victoria Kapenda ta pula kutya omolwashike mayola a pula oshimaliwa shi fike poN$21 800.

Omukanda waShozi okwa li wa nyolwa momafiku 20 Novemba.

Okwa nyola kutya olweendo laForbes kakwa li la pewa ediminino kuminista womayambulepo eedoolopa noitopolwa yokomikunda, Erastus Uutoni, ngaashi omalombwe aminista taa ti.

Shozi momukanda waye okwa ti omukulunhuwiliki mukulu ta vatele wodoolopa yaMbaye David Uushona okwa li a pula ediminino loministili opo mayola a ye molweendo.

Oshinima eshi okwa li sha pulwa momafiku 28 Auguste.

Shozi natango okwa ti vali Uushona okwa li a pula omukunhuluwiliki woministili yeedoolopa noitopolwa yokomikunda opo oshinima eshi shi shi dule ashike okukakundafanwa koshoongalele showina momafiku 29 Auguste molwoupyakadi wefimbo.

Okwa ti okomitiye yewiliko okwa li ya popila eshivo lamayola koEthiopia, ngee minista a yandje ediminino.

Ashike kakwa li nande kwa ningwa oshoongalele showina shewilikongudu opo shi tale osho sha pulwa kokomitiye yewiliko ngaashi sha popiwa kUushona momukanda waye wokomukulunhuwiliki, osho a ti ngaho.

Forbes vati okwa li a ya koEthiopia omafiku anhe omanga oshoongalele inashi ningwa moEthiopia.
Momukanda waye, Shozi okwa li a popya kutya olweendo okwa li la pewa ediminino kewilikongudu momafiku 08 Oktoba konima mayola aaluka nale koEthiopia.

“Nande olweendo okwa li la futwa nale alishe, omukanda wokupula ediminino koministili okwa li tau pula oshimaliwa shoikulya shi fike poN$21 800 opo shi futwe kumayola ngaashi omulandu wewilikongudu tau ti,” Osho a shanga ngaho.

Shozi okwa pula Kapenda kutya onghatu ilipi tai kufilwa omukulunhuwiliki woshikondo shoimaliwa ou a pitika nokwa longekida oshimaliwa shamayola puhe na omikanda da fimana domafutilo.

“Onghatu ilipi po tai kufilwa omukulunhuwiliki ta vatele [Uushona] eshi a pitika oshimaliwa sholweendo nokupitika olweendo lokondje yoshilongo puhe na ediminino loministili?

“Onghatu ilipi po tai kufilwa omunashipundi wewilikongudu [Forbes] eshi ina landula omalombwelo oministili molweendo lokondje yoshilongo ehe na ediminino loministili?” Osho a pula ngaho.

‘OINIMA IMWE IHE LI PAMULANDU’

Ashike nande ongaho, Forbes okwa nyamula Shozi momukanda womafiku 03 Desemba, ta ti: “Otashi dulika pu kale pu na oinima imwe ihe li pamulandu molweendo lokoEthiopia, ashike oushili oyou kutya olweedo okwa li la kwashilipalekwa newilikongudu okwa li ashike la yandja oshimaliwa shoikulya.”

Forbes okwa ti eshi osha ningwa shaashi kamusela umwe ka li po omanga umwe kwa li e li mokafudo koweehame.

“Okomitiye yewilikongudu oya yandja ediminino kutya mayola naye molweendo, ndee okwa li nee tashi ka pitikwa koshoongalele shewilikongudu.
“Okuya molweendo uhe na ediminino okudja koministili inashi puka shaashi kapu na oveta ye shi kelela.

Okumona ediminino okudja koministili oshinima sha pumbiwa okushiivifila minista kutya opu na omunhu ta ka talela po oshilongo shonumba molweameno,” Forbes osho a shanga ngaho.

Okwa weda po: “Eshi kashi fi oshikando shotete minista ta pitwa pomunghulo, shaashi oshikando shaxuuninwa okwa li a shangela kewilikongudu kutya eekamusela ashike nhatu tadi i koCape Town, ashike eshi kakwa li sha landulwa ndee eekamusela heyali tadi i molweendo komapepe ewilikongudu.”

Forbes Etine loshivike sha dja ko okwa lombwela oThe Namibian kutya ewilikongudu ola pula omukulunhuwiliki opo a tale nawa oshikumungu eshi a dule okumona ngee opwa li pu na oshinima shonumba shapuka opo shi wapalekwe.

Okwa ti vali omupopiliko wamuni ota ka nyamukula moule.

Kapenda Etine okwa ti ombelewa yaye oye lipyakidila tai konakona oshikumungu eshi.
“Onde lipyakidila natango nomakonakono.

Okwa li tu na oshoongalele odula ya dja ko. Okwa li sha etwa po, tashi kundafanwa netokolo ole li kwa li kutya ombelewa yange nai ninge omakonakono nde tai tale oushili, ndee tai kufa nee eenghatu da pumbiwa opo sha pumbiwa.

“Onghee nee, onde lipyakidila noshinima osho nohatu i komesho nawa nasho,” Osho a ti ngaho.

Kapenda okwa ti oidjemo yomakonakono otai ka yandjwa koshoongalele shewilikongudu momwedi tau ya.

Uutoni Etine okwa ti kakwa li nande e na eshiivo kombinga yoshikumungu eshi nolweendo lamayola oye kwa li e na okulipa ediminino, unene ngaa shaashi ola kwatela mo oshimaliwa shepangelo. Uushona Etine ina dula nande okumonika opo a tye ko sha koshinima eshi.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News